EBF: Neprihvatljiv prijedlog evropske bankarske reforme

Evropska bankarska federacije (EBF) ne podržava prijedlog propisa o strukturnim mjerama za poboljšanje otpornosti kreditnih institucija EU jer vjeruje da bi bio šetatan za sposobnost evropskih univerzalnih banaka da služe svojim klijentima i snabdijevaju finansijskim sredstvima realnu ekonomiju.

Po mišljenju EBF-a, prijedlog je u suprotnosti sa Junckerovom agendom ekonomskog rasta i sa ciljem podržavanja dugoročnog finansiranja evropske ekonomije.

Evropska komisija je 29. januara 2014. godine objavila svoj prijedlog propisa o strukturnim mjerama za poboljšanje otpornosti kreditnih institucija EU – poznatiji kao prijedlog strukturne bankarske reforme (BSR). Prijedlog, između ostalog, predviđa da finansijske institucije izdvoje djelatnosti rizičnog trgovanja od svoje osnovne djelatnosti.

Izvještaj, koji je izradila stručna grupa EBF-a, fokusira se na vjerovatne posljedice Prijedloga Evropske komisije za strukturne bankarske reforme za krajnje korisnike finansijskih proizvoda i realnu ekonomiju.

U izvještaju se ukazuje na ključne nalaze:

BSR djeluje kao višak u odnosu na druge reforme.
Ciljevi odvajanja trgovačkih djeatnosti od ostalog poslovanja banaka viđeni od Evropske komisije već su pod lupom regulatornih promjena koje su toku (CRDIV / SRP, BRRD, SSM / SRF, TLAC, itd).

Očekuje se da će odvjanje povećati troškove sredstava za subjekte trgovanja.

To može povećati i čak pobuditi prestanak određenih aktivnosti trgovanja. Subjekti trgovanja u EU će se odvajanjam suočiti sa poteškoćama preživljavanja, jer bi se morali povući sa nekih neprofitabilnih tržišta, a bili bi “prisiljeni” da izađu na druga tržišta jer ne bi bili u mogućnosti ponuditi konkurentne cijene svojim klijentima u odnosu na treće zemlje posvećene subjektima trgovanja.

Odvajanje bi povećalo troškove finansiranja za core biznis banaka: zato
što odvajanje na tržištu stvara troškove za evropske subjekte i duplicira neke u skladu sa mnogim postojećim i dolaznim propisima- na primjer potrebu za CCI radi sticanja visoke kvalitete likvidnih sredstava (HQLA) na tržištu u skladu sa koeficijentom pokrivenosti likvidnosti (LCR) itd.

Povećanje troškova će rezultirati višim troškovima za realnu ekonomiju
u pristupanju proizvodima i uslugama koje nude subjekti trgovanja, sa važnim reperkusija na hedging strategije i troškove upravljanja rizikom:

Prijedlog BSR će dovesti do lošeg funkcioniranja na sekundarnom tržištu i
shodno tome dodatnom nelikvidnosti za primarne emisije.
Primjeri bazirani na tri referentne vrijednosti pokazuju da bi povećanje od samo 1 baznog poena na prinos obveznica rezultiralo dodatnim prosječnim troškom finansiranja za emitente koji se nalaze u Evropskoj uniji od oko 0,75 milijardi eura godišnje.
Porastom 5 baznih poena na prinose obveznica, dodatni prosječni trošak finansiranja bi iznosio 3.7 milijardi eura na godišnjem nivou. A za povećanje od 10 baznih poena na prinos obveznica dodatni prosječan trošak finansiranja bi iznosio 7,49 milijardi eura godišnje.

Jezgra kreditnih institucija će biti samo u mogućnosti pružiti proizvode korporacijama sa standardnim upravljanjem rizikom.
To će dovesti do većih troškova za kompanije i institucionalne investitore koji, u velikom stepenu, treba da koristite nestandardne proizvode.
Važna uloga univerzalnih banaka koju trenutno igraju u olakšavanju pristupa za mala i srednja preduzeća na vanjskoj invstitorskoj bazi će biti prekinuta jer zahtjevima za razdvajanje evropske univerzalne banke će manje moći igrati ovu ulogu zbog konkurencije iz trećih zemlja posvećenih subjektima trgovanja.

Ovo bi moglo biti na štetu manjih institucionalnih investitora i srednjih preduzeća u Evropi koje trenutno opslužuju evropske univerzalne banke, jer nije sigurno da će veliki i globalni subjekti trgovanja biti zainteresovani za servisiranje ovog segmenta klijenata.

Indikator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close