Džon Keri: Modifikovao bih Dejton, ali o tome će odlučiti bh. lideri

Dejtonski politički sistem bi trebalo modifikovati, ali u konačnici odluka je na liderima u BiH, smatra Džon Keri, doskorašnji predsjednik Komiteta za spoljne poslove američkog Senata i novoimenovani državni sekretar SAD.

Keri u skorije vrijeme nije davao izjave o BiH, ali je tokom svog predsjedavanja Komitetom svoju politiku i razmišljanja o BiH opširno izlagao kroz kolumne, predavanja i dokumenta koja je usvajao Komitet.

Keri, naime, smatra da bi Dejtonski sporazum trebalo prilagoditi težnji BiH za članstvom u NATO-u i EU, a u jednoj od najpoznatijih kolumni, koju je napisao 2009. godine, rekao je da je BiH “politički zatvorenik prošlih sporazuma”. On je tada pisao da je Dejtonski sporazum završio rat u BiH, ali da nije stvorio efikasnu državu.

“Taj sistem je održavao mir, ali zavisi o stranoj intervenciji kako bi se održao stabilnim. Zasnovan je na sistemu entitetskog glasanja koji može obeshrabriti međuetnički kompromis i povećati politički ekstremizam. Danas neki bošnjački lideri žele ukidanje entiteta bosanskih Srba, a srpski lideri odgovaraju prijetnjama otcjepljenjem”, pisao je Keri.

Keri snažno zagovara pristupanje BiH NATO savezu, jer smatra da je bezbjednost zapadnog Balkana ključ za bezbjednost cijele Evrope. On ističe da je članstvo u toj vojno političkoj organizaciji, uz članstvo u EU, odlična prilika za EU i SAD da nastave pomagati BiH. Tako je, na primjer, u svom govoru tokom NATO samita u Čikagu u maju ove godine u ime Komiteta pozdravio dogovor šestorice lidera u martu u Banjaluci u vezi sa vojnom imovinom.

“NATO treba da usmjeri svu svoju snagu da pomogne BiH da implemetira ovaj dogovor, kako bi Akcioni plan za članstvo bio aktiviran na jesen”, rekao je Keri.

Keri je 2009. rekao da je SAD kroz vojnu intervenciju 1995. godine investirala u uspjeh BiH, nakon rata finansijski pomogla njenu rekonstrukciju, te da je sad vrijeme za investiciju u diplomatiju.

“Potrebna nam je velika diplomatska investicija kako bismo spriječili potencijalnu destabilizirajuću krizu u budućnosti”, rekao je tada Keri. Rekao je da podržava ustavnu reformu BiH, ali da je odluka o tome na liderima u BiH.

“Ono što mi možemo je da ohrabrimo debatu o ustavnoj reformi između lidera u BiH. Mi ih možemo pozvati na odgovornost ako čine neodgovorne i ilegalne aktivnosti. Ali na kraju, sve je na njima. Njihovi lideri su jedini koji moraju postići kompromis koji će usmjeriti BiH ka mirnoj evropskoj budućnosti”, pisao je Keri.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, smatra da izjave koje je Keri davao kao predstavnik svoje političke stranke ne mora da odražava spoljnu politiku SAD, koja je po američkom Ustavu u rukama predsjednika SAD. Osim toga, kako je istakao, BiH odavno nije u fokusu njene spoljne politike te da nema nagovještaja da će se to mijenjati. BiH se sada, kako je istakao, bavi treći ili četvrti ešalon američkih diplomata u Stejt departmentu.

“Nema razloga ni za pretjeranu euforiju niti zabrinutost zbog izjava koje je gospodin Keri davao o BiH. SAD će sasvim sigurno preusmjeravati odgovornost na domaće političke lidere ne samo zato što oni nemaju namjere da se bave BiH, nego više zato što BiH ne može da bude dio EU sa direktnim uplitanjem međunarodne zajednice”, zaključio je Šolaja.

Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, takođe smatra da izjave i stavovi Kerija odranije neće bitno uticati na američku politiku.

“Sasvim je svejedno ko će predvoditi američku politiku prema BiH, koja je, prije svega, pasivna. Trenutno je na Balkanu najjača njemačka politika. Američka politika je u drugom planu. Postoji veoma bliska saradnja između Angele Merkel i Putina i tu treba tražiti ono što će oblikovati sudbinu BiH u budućnosti”, zaključio je on.

nezavisne.com

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close