-TopSLIDEBiHPrivreda

Dugogodišnja tradicija porodice Alihodžić u proizvodnji i preradi mlijeka

Dugogodišnju tradiciju proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda baštini porodica Alihodžić iz Visokog. U porodičnom obrtu „Prerada mlijeka Alihodžić“, koja je osnovana 1999. godine, po tradicionalnom načinu i recepturi, proizvode se: mladi sir, mileram, slatki kora kajmak, slani kora kajmak, bosanski kajmak za gotova jela i ćevape, mlada kriška mocarela, masna i mlada kriška dijetalna, paprike u kajmaku, dimljeni masni sir, dimljeni nemasni sir i tvrdi kravlji sir. Sve je bazirano na tradiciji, a kada se tome dodaju znanje, umijeće i ljubav tokom pripreme, kvalitet svih ovih proizvoda je neupitan.

„Imamo 50 muznih grla, 12 junica i 10 bikova za rasplod i meso. Povod za osnivanjem obrta bio je unapređenje proizvodnje sa fizičkog na pravno lice. Svi naši kupci i konzumenti prepoznaju kvalitet naših proizvoda koje plasiramo na Gradskoj tržnici Sarajevo – Markale gdje već obitavamo 45 godina. Potražnja je uvijek velika za domaćim i pravim poljoprivrednim proizvodima“, kaže Refik Alihodžić, iz obrta „Prerada mlijeka Alihodžić“ koji je, ujedno i predsjednik Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača Zeničko-dobojskog kantona i predsjednik Asocijacije organskih proizvođača ZDK.

Poskupljenje svih inputa proizvodnje, trenutno je, ističe, najveći problem s kojim se suočava mljekarski sektor u BiH.

„Ove godine smo imali neracionalna i ogromna poskupljenja inputa hrane koju ne možemo sami sebi proizvesti u količinama u kojoj nam je potrebna. Cijena goriva, ali i sjemenskog materijala dovela je do poskupljenja i proizvodnje naše kabaste hrane. Tako da smo i mi bili prinuđeni da podignemo, mizerno, cijenu gotovih proizvoda“, ističe Alihodžić.

Proizvođači mlijeka i ranije su upozoravali da su na ivici opstanka i u slučaju da otkupna cijena ne bude povećana, odnosno ako nadležni ne pomognu ovim poljoprivrednim proizvođačima, to bi značilo, kako nestašicu, tako i urušavanje mljekarskog sektora. S jedne strane, proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda se bore sa brojnim poskupljenjima dok, s druge strane, sve je manje onih u ruralnim područjima koji drže stoku i bave se ovom poljoprivrednom djelatnošću.

„Problem svih proizvođača poljoprivrednih proizvoda u Zeničkom-dobojskom kantonu, ali i državi jeste globalno poskupljenje, odnosno inflacija i nerealan uvoz. Država ne stoji iza svojih poljoprivrednih proizvođača. Ubija nas uvozni lobi sa upitnom kvalitetom proizvoda koji se uvoze. Problemi su i velika nebriga za poljoprivredne proizvođače, u nedostatnim količinama plavog dizela, pomoći oko sjemenskog materijala, umjetnih đubriva i edukacije. Mi smo prepušteni sami sebi da se nabavlja sav repromaterijal individualno. Imali logike da se u traktore i mašine koje rade samo u poljima i njivama sipa gorivo sa akcizama kao da smo na autoputu i vozimo mercedese? Žalosno “, kaže Alihodžić.

„Sajmovi su vrlo bitni u lancu poljoprivredne proizvodnje. Na sajmovima izložbeno-prodajnog karaktera se izlaže proizvedena roba, prodaje, sklapaju se novi poslovni kontakti, razmjenjuju mišljenja i uspostavlja se nova saradnja. Najbolji primjer je Sajam OPEN’s, koji se održaava u Zenici, u oktobru, i gdje se okupi oko 200 poljoprivrednih proizvođača iz cijele Bosne i Hercegovine. Tako i sajmovi u Gradačcu, Goraždu, Visokom i Travniku, i mnogim drugim gradovima, pomažu da se građanima predstave poljoprivredni proizvodi iz BiH“, kaže Alihodžić.

Kada je u pitanju proizvodnja i prerada mlijeka, Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zeničko – dobojskog kantona podržava poljoprivredna gazdinstva koja posluju kao obrt ili pravno lice. Podržava farme goveda sa minimalno osam muznih grla i to sa 400 KM/grlo. Ove godine im je isplaćen i dodatak od 90 KM/grlo na ime jesenje sjetve. Ukupno je za ovu namjenu ove godine utrošeno 1.383.000 KM.

Otkupljivači mlijeka imaju mogućnost da ostvare podršku od 0,02 KM po jednoj litri otkupljenog mlijeka, te je ove godine planiran iznos od 230.000 KM. Sa federalnog nivoa, poljoprivrednik koji se bavi proizvodnjom svježeg kravljeg mlijeka ima mogućnost da ostvari podršku na ime proizvodnje mlijeka u iznosu od 0,31KM/l, odnosno 0,34 KM/l, ako je obrtnik ili pravno lice. Ako uzgoji minimalno dvije rasplodne junice u toku godine, može ostvariti podršku od 550 KM po jednoj rasplodnoj junici. Ako utovi minimalno tri muška grla za proizvodnju goveđeg mesa, može ostvariti podršku od 550 KM po jednom utovljenom grlu.

„Zeničko-dobojski kanton, na čelu sa našim resornim ministrom Mirsadom Hadžićem, prepoznaje važnost poljoprivredne proizvodnje. Koristim podršku resornog ministarstva za muzna grla u iznosu od 400 KM godišnje, sa limitom od 30 grla. Geografski i nismo pogodno mjesto za bavljenje poljoprivredom, stoga nam fali obradivog zemljišta za sijanje žitarica i ostalog potrebnog za ishranu. Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK pomaže i zahvalni smo im na tome, ali je ta pomoć još uvijek nedovoljna za minimum proizvodnje i održivosti obrta i farmera. Nadamo se većim izdvajanjima za poljoprivredu, jer smo svjedoci rata u Ukrajini i brojnim poskupljenjima. A da imamo svoju proizvodnju ne bi sve to osjetili. Imamo resurse, samo fali malo razumijevanja države“, ističe Alihodžić.

Naša riječ

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close