Rafinirani šećer – Mi ga jedemo, a on jede nas

MI GA JEDEMO, A ON JEDE NAS: Koliko je opasno konzumirati rafinirani šećer i koje nam sve bolesti prijete…

Prije su šećer smatrali štetnim samo zbog njegovih praznih kalorija, međutim sada su naučnici otkrili cijeli niz štetnih učinaka šećera na naše zdravlje.

Već smo više puta pisali o štetnom djelovanju šećera. Ovaj put, potvrda o njegovoj štetnosti dolazi od naučnika.

Prije su šećer smatrali štetnim samo zbog njegovih praznih kalorija, međutim sada su naučnici otkrili cijeli niz štetnih učinka šećera na naše zdravlje.

Prema navodima naučnika Univerziteta California, šećer predstavlja toliki rizik za ljudsko zdravlje da bi ga trebalo tretirati kao opasnu supstancu, poput alkohola ili droge, piše magazin “Time”.

U članku objavljenom u naučnom časopisu “Nature”, autori Robert Lustig, Laura Schmidt i Claire Brindis protive se umanjivanju opasnosti šećera. 

“Šećer je sve prije nego prazne kalorije. Sve je više naučnih potvrda da upravo šećer potiče procese koji dovode do oštećenja jetre i mnogih hroničnih oboljenja.”

Nije veliki problem ako ga konzumirate povremeno, ali u većim količinama, šećer vas polako ubija, ističu naučnici iz San Francisca, koji tvrde da šećer u većim količinama:

• dovodi do oštećenja jetre
• podiže krvni pritisak
• povećava rizik od dijabetesa, karcinoma i srčanih oboljenja
• remeti rad hormonalnog sistema
• potiče pretilost

Prema alarmantnim podacima američke organizacije za srčane bolesti, prosječni odrasli Amerikanac dnevno unese 22 čajne kašike šećera. Djeca u danu unesu i do 34 kašike šećera!

Sedamnaest posto američke djece je pretilo, a unos šećera se u posljednjih 50 godina u svijetu utrostručio.

Upravo je debljina jedan od krivaca što 35 miliona ljudi godišnje umre od dijabetesa, karcinoma i srčanih bolesti.

Otrovan bez obzira na kalorijsku vrijednost

„Postoje dobre i loše kalorije, dobre i loše masnoće te dobri i loši ugljikohidrati. Ali, šećer je otrovan bez obzira na svoju kalorijsku vrijednosti“, ističe Robert Lustig, pedijatar s Univerziteta California.

Šećer negativno utječe na ljudske metaboličke procese. Šećer mijenja naš ukupni metabolizam, podiže krvni pritisak, remeti rad hormonalnog sistema i oštećuje jetru – što je iznimno slično utjecaju koji ima prekomjerna konzumacija alkohola.

Naravno, ne treba zaboraviti da je alkohol ništa drugo nego destilirani šećer i da alkohol upravo nastaje od šećera.

Naučnici su proučavali i kako šećer utječe na rad mozga.

Istraživanje je potvrdilo da šećer aktivira iste moždane aktivnosti kao i droge poput morfija ili heroina.

Niko ne tvrdi da je snaga šećera tako moćna kao i droga. Međutim, ovo objašnjava simptome koje „slatkoljupci“ osjećaju kada na vrijeme ne uzmu svoju dozu slatkiša.

Opasnost predstavljaju i gazirana pića. Tekuće kalorije ne izazivaju osjećaj sitosti. Možete popiti veće količine gaziranog pića a da to ne primijetite. Upravo to objašnjava stalni porast konzumacije zašećerenih napitaka u svijetu.

Najveći problem za svakog od nas je iracionalna ljubav prema slatkom. Naime, posuda puna povrća ne izaziva iste emocije poput čokolade ili torte.

“Šećer ima kulturološki i obredni kontekst i upravo je mijenjanje tih ustaljenih oblika ponašanja najteži dio posla“, naglašava naučnica Claire Brindis.

“Nemoguće je zabraniti konzumaciju šećera, ali je moguće poraditi na svijesti ljudi o štetnosti prekomjernih doza šećera te učiniti hranu bez šećera prihvatljivijom i pristupačnijom prosječnom građaninu.”
 

Čime zamijeniti šećer?

Često smeđi šećer reklamiraju kao zdravu zamjenu za bijeli šećer. Ali, to, nažalost, nije tako: smeđi šećer je skoro jednako nezdrav kao i bijeli.

Postoji li zdrava zamjena za šećer? Na našu sreću, da!

Javorov sirup (maple syrup) odlična je zamjena za šećer. Ima visok sadržaj minerala u tragovima, kao što su cink i mangan, koji povoljno utječu na zdravlje srca i smanjuju nivo holesterola u krvi. Jedini nedostatak javorovog sirupa je njegova cijena.

Med je još jedna alternativa šećeru. Često se predstavlja kao idealna zamjena za šećer, ali ovo je sporno. Ljudi koji loše podnose šećer (alergija, hiperaktivnost), mogu isto tako reagirati na med. Med ima visok glikemijski indeks i pogađa tijelo slično rafiniranom šećeru. Međutim, većina ljudi lakše probavlja med nego šećer.

Prirodni, nepasterizirani med bogat je nutrijentima, koji ubijaju bakterije i viruse, pomažu probavi i smanjuju različite vrste alergija. Med je slađi od šećera i treba ga manje kod kuhanja.

Agava sirup je prirodni zaslađivač koji se dobiva iz južnoameričkog kaktusa. Često ga zovu „medena vodica“, jer ima blagi okus i svijetlu boju. Rjeđi je od meda, ali je slađi pa ga kod kuhanja treba još manje nego meda. Agava sirup ima neobično nizak glikemijski indeks i praktički ne utječe na nivo šećera u krvi. Zbog toga je idealan za dijabetičare i ljude preosjetljive na šećer.

Stevija – ekstrakt lišća biljke porodice Stevia, najvjerovatnije je najbolja alternativa šećeru. Dokazano je da stevija poboljšava rad štitnjače i cijelog organizma. Stevija ima lagano gorki okus, zbog čega je neki ne vole. Kod kuhanja, potrebna je vrlo mala količina steviji – od ¼ do 1/32 količine šećera (ovisi o vrsti stevije koju koristite). Stevija je glavni neprijatelj karijesu i ima skoro 0 kalorija.

Goji bobice sadrže složeni šećer, koji, prema kliničkim istraživanjima, uništava tumorske ćelije, poboljšava vid, bori se sa slobodnim radikalima u tijelu, jača jetru i gušteraču.

Polisaharidi koje sadrže goji bobice, djelotvorni su kod mršavljenja, jačaju metabolizam i daju prirodnu slatkoću, koja savršeno zamjenjuje šećer.