Dogodilo se na današnji dan – 9. april

Događaji:

1770. – Kapetan Džejms Kuk otkriva Botany Bay (Australija).
1833. – Otvorena prva javna biblioteka, finansirana od poreza i taksi u Peterborough-u.
1957. – Prolaz Sueckim kanalom proglašen slobodnim i otvorenim bez diskriminacije za sve zemlje.

Rođeni:

1821 – Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Njegovo djelo sadrži elemente romantizma i orijetaciju simbolista. Uz zbirku pjesama Cvjetovi zla (Fleurs du mal), koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica Spleen Pariza, kojima je stvorio novu pjesničku vrstu. Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na Wagnerov genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota. Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje.
Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Barbey d'Aurevilly vidi u njemu «jednog Dantea jedne posrnule epohe».
Kroz svoje djelo, Baudelaire je nastoja istkati i pokazati veze između zla i ljepote, nasilja i naslade (Mučenica). Usporedno svojim zastrašujućim pjesmama (Semper Ædem) ili za njegovo doba skandaloznim (Delphine i Hyppolite), on je izrazio melankoliju (Mœsta et errabunda) i zavist uostalom (Poziv na putovanje).

1830 – Eadweard Muybridge, američki fotograf
1865 – Erich Ludendorff, njemački general u Prvom svjetskom ratu
1869 – Élie Cartan, francuski matematičar
1905 – James William Fulbright, američki političar
1926 – Hugh Hefner, američki publicist i izdavač magazina “Playboy”
1933 – Jean-Paul Belmondo, francuski glumac
1948 – Radojka Šverko, hrvatska pjevačica
1954 – Dennis Quaid, američki glumac

Umrli:

1483 – Eduard IV, kralj Engleske

1626 – Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1. vikont od St Albansa, (London, 22. siječnja 1561. – Highgate, 9. travnja 1626.), engleski filozof, pravnik i državnik. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba.[1] Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja novovjekovne znanosti i filozofije.
Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala, razvoja industrije i trgovine. Suvremenik je Williama Shakespearea i kraljice Elizabete. Za vladavine Jamesa I. popeo se čak do položaja lorda kancelara.
Rodio se u plemićkoj obitelji oca Sir Nicholasa Bacona, civilnog službenika u vladi kraljice Elizabete I. i majke Anne Coke Bacon, kćeri Sir Anthonyja Cokea, koja je ujedno bila i teta Williama Cecila, lorda od Burghleya.
Studirao je na Trinity Collegeu, Cambridgeu i Gray's Innu u Londonu, da bi po završetku studija (1577.) krenuo s engleskim veleposlanikom Sir Amiasom Pauletom u Pariz. Nakon očeve smrti započeo je političku karijeru u Donjem domu engleskog parlamenta. Ulazak u visoku politiku osigurao mu je politički memorandum “Pismo savjeta kraljici Elizabeti” (A Letter of Advice to Queen Elisabeth).
Godine 1593. izgubio je naklonost kraljice Elizabete I., pa je prihvatio patronat Grofa od Essexa, kojemu je služio kao politički savjetnik. Godine 1606. po dolasku na vlast škotskog kralja Jakova VI., koji je preuzeo englesku krunu pod imenom Jakova I., Bacon je imenovan vitezom, a potom je preuzeo dužnost državnog odvjetnika (1607.) i državnog tužitelja (1613.).
Daljnji napredak u karijeri ostvario je 1617. godine kada je primljen u Dom lordova, a doskora je bio postavljen na dužnost lorda kancelara i imenovan barunom od Velurama. Godine 1621. kada je imenovan vikontom od St Albansa, suspendiran je iz parlamenta zbog optužbi za korupciju te osuđen i zatvoren u Toweru. Nedugo poslije je oslobođen, ali povukao se iz javnog života.

1803 – Miháo Bakoš slovenački evangelistički svećenik i pisac u Mađarskoj
1882 – Dante Gabriel Rossetti, engleski slikar i pjesnik
1934 – Safvet-beg Bašagić, bošnjački pisac i političar
1951 – Sadeq Hedayat, iranski književnik
1959 – Frank Lloyd Wright, američki arhitekt

9. april (travanj) (9.4.) je 99. dan godine po gregorijanskom kalendaru (100. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 266 dana.