Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 31. oktobar

1517. – Martin Luther postavio je 95 prosvjednih teza na portal crkve u Wittenbergu, čime je začet protestantizam.

Do drugog velikog raskola u hrišćanstvu došlo je u XVI veku, sa pojavom protestantske religije. Za početak protestantizma smatra se godina 1517, kada je Martin Luter, inače sveštenik, prikucao svojih 95 teza (Disputatio pro declaratione virtutis indulgentiaru) na vrata jedne crkve u Vitenbergu.

Protestantizam je općenit naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću. Izvorno je bila obilježena vjerovanjem u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih svetih, odnosno vjernika i u autoritet Biblije. Glavne protestantske crkve su tri konfesije: evangelici – luterani, reformirani – kalvinisti i anglikanci Anglikanska crkva koja je spajala katoličke i protestantske (kalvinističke) elemente. Pored navedenih konfesija, naziv “protestantizam” obuhvatio je i različite sekte kao šti su anabaptisti,independentisti, kvekeri (Društvo prijatelja), metodista, pentekostalci, adventisti i brojne druge.

Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici kršćanske konfesije nastalih na njemačkom govornom području u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom i Philipp Melanchthonom, te sa Huldrichom Zwinglijem i Jeanom Calvinom koji su reformaciju započeli na švicarskim područjima, poznatu kao kalvinizam.

Protestantske crkve su u užem smislu samo luteranske, reformirane-prezbiterijanske i anglikanske.

Općenito se smatraju protestantskim oni konfesionalni pravci koji su se htjeli distancirati od katoličke kao glavne crkve i stoga nisu prihvaćali, primjerice, autoritet Pape.

Protestantskim crkvama pripadaju:

Evangeličko-luteranske crkve
reformirane crkve

Evangeličke slobodne crkve sebe ubrajaju u protestantizam, a i vide se kao “nasljednike reformacije”. Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, baptisti, metodisti i evanđeosko-pentekostne crkve.
(hr.wikipedia.org)

1918. – Poražena Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu predala je u Puli Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sve brodove i opremu i utvrđenja u Kotoru, Šibeniku, Rijeci, Puli i Trstu. Nova država dobila je 300 plovila, uključujući 12 bojnih brodova, 11 krstarica, 56 torpiljerki i 18 razarača. Sljedeće noći, italijanski diverzanti su potopili bojni brod “Viribus unitis”, na kojem su poginuli prvi komandant jugoslovenske mornarice, admiral Janko Vuković, i 350 mornara.

1992. – Osnovan P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine;

Rođeni:

1705 – Clemens XIV., papa od 1769. do 1774.
1835 – Adolf von Baeyer, njemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1905. godine
1920 – Eduard Adorno, njemački političar
1920 – Helmut Newton, njemački fotograf
1922 – Norodom Sihanuk, kralj Kambodže
1929 – Bud Spencer, italijanski glumac
1943 – Salvatore Adamo, italijanski pjevač
1950 – Zaha Hadid, britansko-irački arhitekta
1953 – Dani Klein, belgijska pjevačica, članica grupe Vaya Con Dios
1961 – Peter Jackson, novozelandski režiser
1988 – Sébastien Buemi, švicarski vozač Formule 1

Umrli:

1918 – Egon Schiele, austrijski crtač i slikar
1984 – Indira Gandhi, indijska političarka
1993 – Federico Fellini, italijanski filmski režiser i scenarist

31. oktobar (listopad) (31.10.) je 304. dan godine po gregorijanskom kalendaru (305. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 61 dan.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close