Dogodilo se na današnji dan – 26. septembar

26. septembar (rujan) (26.9.) je 269. dan godine po gregorijanskom kalendaru (270. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 96 dana.

Događaji

1087 – U Westminster Abbey Vilim II. je krunisan kao engleski kralj.
1918 – Saveznici u Prvom svjetskom ratu počeli opću ofanzivu, koja je početkom oktobra dovela do sloma Centralnih sila i završetka rata.
1950 – Indonezija primljena u UN.
1980 – U Münchenu, na Oktoberfestu, u eksploziji podmetnute bombe poginulo 13, a povrijeđeno više od 200 osoba.

Rođeni

1791. – Théodore Géricault, francuski slikar
1869. – Winsor McCay, američki strip autor i pionir animiranog filma
1888. – Thomas Stearns Eliot, engleski pisac američkog porijekla

1889. – Martin Heidegger (Meßkirch, 26. septembar 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. maj 1976.), je jedan od najuticajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.
Rođen je 26. septembra 1889 u Meßkirchu u Njemačkoj. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrijeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, “Bitak i vrijeme” (Sein und Zeit), koje ima veliki uticaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.
1933. Heidegger postaje član NSDAP-a i iste godine rektor univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno nacističkom pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa ideologijom nacizma i govori o “unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta”. Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome dali se kod Heideggerovog angažmana radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.
Poslije rata Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije emeritacije 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao “ovo” ili “ono” biće nego kao apstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga čini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti razlike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi spriječio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time ne može biti isto što i drugo, se naziva “ontološka razlika”, za razliku od “ontičke razlika”, tj. odnosa između bića.
Da-sein je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovoj filozofiji. U naš jezik se može prevesti sa terminom “bivstvovanje” ili “biti-tu”. To je “ono što sam ja oduvijek”, znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (Seiendes) i samo čovjek može postaviti pitanje bića. “Biti-tu” podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek kategorija čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je “biti-tu” ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu Bitak i vrijeme (1927. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. Biće i vrijeme sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam “brige” (Sorge) kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. Bitak i vrijeme je vjerovatno najuticajnije djelo 20. vijeka.
Aletheia je grčka riječ i prevodi se kao “istina”, “stvarnost” i “nesakrivenost”. Heidegger pomoću ovog pojma tumači istinu kao nesakrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo otkriti…
Interpretacija umjetničkog djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se “događa istina”, to jeste, “sebe u djelo postavljanje istine bitka”. Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu (“Lichtung”) bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv uticaj na filozofiju. Ne samo direktno na egzistencijalizam i hermenetiku, nego i na širokim poljima teorije umjetnosti, historije, antropologije, teologije i metafizike.

1892. – Marina Ivanovna Cvetajeva, ruska pjesnikinja
1897. – Pavao VI, rimski papa 1963-1978
1898. – George Gershwin, savremeni američki kompozitor
1919. – Matilde Camus, španska pjesnikinja
1936. – Winnie Mandela, južnoafrička političarka i bivša supruga Nelsona Mandele
1945. – Bryan Ferry, britanski pjevač i tekstopisac (Roxy Music)
1947. – Olivia Newton-John, australijska pjevačica
1951. – Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač narodne muzike
1967. – Bruno Akrapović, bosanskohercegovački nogometaš
1976. – Michael Ballack, njemački nogometaš

Umrli

1940 – Walter Benjamin, njemački filozof
1947 – Hugh Lofting, britanski književnik
1976 – Lavoslav Ružička, hrvatski hemičar
1988 – Branko Zebec, hrvatski nogometaš i trener

Praznici

2001 Evropski dan jezika

www.magazinplus.eu – Wikipedia

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close