Dogodilo se na današnji dan – 17. mart

Događaji:
1521. – Ferdinand Magelan otkrio je Filipine.
1861. – Proglašena je Kraljevina Italija –  Dan Državnosti Italije
1901. – U Parizu su prvi put izložene Van Gogove slike. Izložena je 71 slika koja je izazvala pravu senzaciju u svetu. Jedanaest godina ranije, ovaj holandski slikar izvršio je samoubistvo, ne sluteći kakvu će slavu njegove slike postići. Za svog života, Van Gog je prodao samo jednu sliku.
1987. – Izlazi IBM-ov PC-DOS 3.3 verzija.

Rođeni:

1473 – Jakov IV, kralj Škota
1919 – Nat King Cole, američki jazz-muzičar
1926 – Siegfried Lenz, njemački književnik
1929 – Peter L. Berger, austrijski sociolog
1930 – Betty Allen, američka mezzo-sopranistica
1938 – Rudolf Nurejew, ruski plesač
1939 – Giovanni Trapattoni, italijanski nogometni trener
1951 – Kurt Russell, američki glumac
1964 – Rob Lowe, američki glumac
1975 – Hrvoje Kečkeš, hrvatski glumac

1983 – Akif Imamović, austrijski nogometaš bosanskih korijena
1986 – Edin Džeko je bosanskohercegovački nogometaš i član bosanskohercegovačke reprezentacije. Trenutno nastupa za engleski Manchester City. Poznat je i po nadimku “Bosanski dijamant”.
Karijeru je počeo 1996. godine u omladinskom pogonu FK Željezničara iz Sarajeva. 2003. godine potpisao je profesionalni ugovor sa FK Željezničarom, gdje je igrao do 2005. godine. S 18 godina odlazi u Češku, gdje je za Teplice u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 17 golova. Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u češkoj ligi. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak Felix Magath i 2007. godine, u transferu vrijednom 4 miliona eura, odlazi u njemački VfL Wolfsburg.

Umrli:

180 – Marko Aurelije, lat. Imperator Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus, rođen kao Marcus Annius Catilius Severus (Rim, 26. travnja 121. – Vindobona (Beč), 17. ožujka 180.), vladao od godine 161. do smrti (po jednima od raka, po drugima od malarije), rimski car i filozof.
Pesimističke crte njegove stoičke filozofije javljaju se u razdoblju opadanja moći rimske imperije, pa se u njegovim kontemplacijama o pokvarenosti i taštini svijeta i o prolaznosti i kratkom trajanju ljudskog života pokazuju elementi fatalizma karakteristični za to povijesno razdoblje, a u izvjesnom smislu i za stoičku rimsku filozofiju u cjelini.
Marko Aurelije je posljednji car iz perioda znanog kao Pet dobrih careva (96. – 180.). Skoro čitava njegova vladavina ispunjena je ratovima. 162. godine partski kralj Vologaz III. je napao Armeniju i učvrstio na prijestolju svog kandidata. Namjesnik provincije Kapadokije mu je pokušao pružiti otpor, ali je poginuo u bitki. Partske postrojbe upale su u Siriju i napale sirske gradove. Rimljani su zauzeli Armeniju, a zatim i Mezopotamiju. Rimska vojska je prešla Tigris i upala u Mediju. Ali, među postrojbama se iznenada pojavila kuga, koja je Rimljanima nanijela velike gubitke. Rat je završio 166. Armenije je ponovno postala kraljevina. Veliki dio osvojenog teritorija vraćen je Partskom kraljevstvu. Pod rimskom vlašću ostao je samo sjeverozapadni dio Mezopotamije. U Arabiji je sagrađen limes. Već 167. na teritorij carstva provaljuju Markomani, Kvadi i Sarmati. Marko Aurelije je pripremio novi pohod, ali je već na njegovom početku umro Aurelijev vojskovođa i suvladar Lucije Var. Rat je završio pobjedom Rimljana 175., a dio barbara naseljen je na rimskom teritoriju. Rat s Kvadima i Markomanima je obnovljen 177. i Marko Aurelije kreće u novi pohod. I ovaj je pohod završio pobjedom Rimljana, ali se car razbolio i umro na području današnjeg Beča. Naslijedio ga je nesposobni sin Komod (180. – 31. prosinca 192.).

1406 – Ibn Haldun (27. maj 1332. Tunis – 17. mart 1406. Kairo; Ibn Chaldūn, puno ime Abu Zaid ‘Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Khaldun al-Hadrami) bio je filozof, ekonomista, socialni naučnik i islamski teoretičar koji je živio i stvarao u Tunisu. Iako je bio poznatiji kao historičar, u njegovoj filozofiji je značajna teorija o cikličnom shvatanju historije. Tu svoju teoriju predstavio je u djelu koje se sastoji iz sedam tomova “Opća historija” svjetske civilizacije. Historičari kao najznačajniji dio ovog djela smatraju Uvod (Muqaddima). On je vjerovao da se ciklusi mijenjaju svakih 120 godina.
Za Halduna se može sa pravom reći da je osnivač sociologije (iako će naziv “sociologija” doći tek sa Kontom), jer je proširio područje historije, koja sada postaje nauka o društvu. Pojam ljudsko društvo nije postojao, te Haldun da bi definisao taj pojam uvodi arapski pojam umran.

1782 – Daniel Bernoulli, švicarski naučnik
1853 – Christian Doppler, austrijski fizičar
1864 – Alexandre Calame, švicarski slikar i grafičar
1956 – Irène Joliot-Curie, francuska hemičarka i dobitnica Nobelove nagrade za hemiju 1935.
1976 – Luchino Visconti (rođen 1906), italijanski režiser.

17. mart (ožujak) (17.3.) je 76. dan godine po gregorijanskom kalendaru (77. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 289 dana