Dogodilo se na današnji dan – 12. februar

12. februar (veljača) (12.2.) je 43. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 322 dana (323 u prestupnoj godini).

Događaji  

2001. – Svemirska letjelica NEAR Shoemaker spustila se na površinu asteroida 433 Eros i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid.

Rođeni

1768 – Franjo II, posljednji car Svetog Rimskog Carstva; car Austrije od 1804. pod imenom Franjo I.
Franjo II, (Firenca, 12. februar 1768 – Beč, 2. mart 1835) bio je posljednji car Svetog rimskog carstva, car Austrije od 1804. kao Franjo I, te hrvatsko-ugarski i češki kralj (1792-1835).
Prerana smrt njegovog oca Leopolda II 1. marta 1792. postavila ga je nepripremljenog na carsko prijestolje. U potpunoj suprotnosti s očevom politikom on se svim srcem uključuje u ratove protiv revolucionarne Francuske, što ga na kraju košta ukidanja Svetog rimskog carstva 1806. godine.
Kako bi nadoknadio taj gubitak, on na području austrijskih nasljednih zemalja proglašava Austrijsko carstvo, čiji postaje prvi car (pod imenom Franjo I). Poslije 20 ratnih godina, kada je Napoleon konačno potučen (1814), Austrija vrši zamjenu svojih zemalja tako da dobija Veneciju i Dubrovnik u zamjenu za Belgiju, koja je ustupljena Holandiji.
Pri kraju njegovog života vodile su se žestoke borbe oko pitanja njegovog nasljednika. Na kraju je za tu dužnost izabran njegov maloumni sin Ferdinand I.

1809 – Abraham Lincoln, američki političar i državnik. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zakleo se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u poznatom govoru napada Dogovor Kansas – Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine učestvuje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njen kandidat, 6. novembra 1860. izabran je za predsjednika SAD-a.
Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do marta 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo konfederaciju s Davisom Jeffersonom na čelu. U aprilu iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Sjevera i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864, a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu koji je na njega izvršio jedan fanatični Južnjak, John Wilkes Booth.

1809 – Charles Darwin, britanski prirodnjak i osnivač Teorije o evoluciji. Charles Darwin zasigurno je jedna od tih osoba, najpoznatija kao osoba koja je prva iznjela modernu teoriju o evoluciji živih bića, koja se temelji na konceptu razvoja putem prirodne selekcije.
Možemo slobodno reći da se radi o jednoj od osoba koja je potakla najviše polemika u svoje doba, jer se usudila reći nešto što se u ondašnje doba smatralo skandaloznim. Teorija po kojoj je ostao poznat dobila je ime darvinizam.
Charles Robert Darwin rodio se u Shrewsbury, Shopshire u Engleskoj, 12. veljače 1809. godine kao peto dijete dobrostojeće obitelji, gdje je otac bio bogati liječnik, čiji je pradjed bio poznati psiholog i učenjak, Eramus Darwin, a pradjed s majčine strane uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom, poznatiji kao Josiah Wedgwood.
Kao što vidimo Darwin je potekao iz ugledne i bogate obitelji tako je i on krenuo smjerom u kojem zasigurno neće ostati neprimjećen, ponajviše zbog svojih čuvenih teorija. Naime, nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyu, Darwin je upisao medicinu i teologiju na sveučilištu u Edinburghu, gdje je izbačen i nakon kojeg se upisao na sveučilištu Cambridge s ciljem da postane svećenik engleske crkve.
Tijekom svog studiranja upoznao je Johna Henslowa koji je Darwinu pomogao na više načina, a tu podrazumijevamo više samopouzdanja te pokazivanje puta da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena te naravno sakupljač primjeraka.
Nakon završetka studija, na Henslow nagovor ukrcao se na brod i pridružio ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu, gdje se Darwin sve više počeo baviti svojim teorijama. Smatra se kako ga je najviše imresionirao učinak prirodnih sila na zemljinu površinu.
Nakon povratka u Englesku, svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu “Bilješke o transmutaciji vrsta”. Recimo da je ostatak svog života posvetio obajvljivanju djela u kojima se bavio svojim tezama o razvoju čovjeka te odnosu čovjeka i prirode. Neka od djela koje treba spomenuti su “The Variation of Animals nad Plants Under Domestication”, odnosno “Promjenjivost životinja i biljaka”, zatim “The Descent of Man”.
Možemo reći kako se važnost njegovih djela prepoznali mnogi stoga je izabran u Kraljevsko društvo 1839. godine te u Francusku akademiju znanosti. Nakon svoje smrti pokopan je u Westminster opatiji nakon što je preminuo 19. travnja 1882. godine.

1828 – George Meredith, engleski književnik

1847 – Thomas Alva Edison, američki izumitelj i tehničar. Thomas Alva Edison (Tomas Alva Edison) (Milan, Ohio, 12. februar 1847. – West Orange, 18. oktobar 1931.), američki izumitelj i tehničar.
Kao samouk u mladosti je počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, poznatu laboratoriju u kojoj je radio do smrti, a u njoj je 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. Najpoznatiji izumi su mu kirkofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, telegrafski aparat koji otipkava štampana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta. Važan izum je sijalica sa niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma sijalice sa metalnom niti. Prema Thomasu Edisonu su neka mjesta dobila svoje ime.Npr. Edison, New Jersey te Thomas Edison State Collage.

1881 – Ana Pavlova, ruska balerina
1884 – Max Beckmann, njemački slikar i grafičar
1892 – Theodor Plievier, njemački književnik
1923 – Franco Zeffirelli, italijanski režiser
1933 – Constantin Costa Gavras, grčki režiser
1946 – Ajda Pekkan, turska pjevačica i glumica
1950 – Angelo Branduardi, italijanski kantautor
1980 – Christina Ricci, američka glumica

Umrli

1538 – Albrecht Altdorfer, njemački slikar
1554 – Jane Grey, engleska kraljica
1690 – Charles Le Brun, francuski slikar
1763 – Pierre Carlet de Marivaux, francuski komediograf i romanopisac
1771 – Adolf Fredrik, švedski kralj 1751-71.

1787 – (na slici) Ruđer Josip Bošković, filozof i matematičar. O. Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.
Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahova Dola u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Pavle Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.)[1] Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. 1732. godine gdje završava filozofiju a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. 1740. godine postaje profesor matematike.
Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere.
Matematika
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug.
U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava.

1804 – Immanuel Kant, njemački filozof. Immanuel Kant (22. april 1724 – 12. februar 1804), bio je njemački filozof, često smatran jednim od evropskih najutjecajnijih mislilaca i posljednjim velikim misliocem prosvjetiteljstva. On je imao veliki utjecaj na romantičke i idealističke filozofe 19. vijeka i njegov je rad bio polazna tačka za Hegela. Sa Hegelom, Fichteom i Schellingom pripadao je klasičnom njemačkom idealizmu ili u njegovom ličnom slučaju transcendentalnom idealizmu. Kantova filozofija može se podijeliti u dva perioda: “dokritički period” i “kritički period”.
U dokritičkom periodu Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta. Svoju teoriju o nastanku kosmosa iznio je u djelu Opća historija prirode i teorija neba (Allgemeine Naturgeschichte und Theorie des Himmels, 1755). U ovom djelu on je predvidio postojanje planete Uran, koja će 1881. godine biti i otkrivena.
U kritičkom periodu on daje kritiku prethodne filozofije svojih prethodnika i potpuno prelazi na idealizam. U ovom periodu je napisao svoja najveća djela: Kritika čistog uma – o spoznaji, Kritika praktičnog uma – o etici i Kritika rasudne snage – Kritika moći suđenja o umjetnosti.

1834 – Friedrich Schleiermacher, njemački teolog i filozof
1878 – Alexander Duff, škotski misionar u Indiji
1929 – Lillie Langtry, britanski glumac
1976 – Sal Mineo, američki glumac
1979 – Jean Renoir, francuski filmski režiser
1989 – Thomas Bernhard, austrijski pisac
1994 – Donald Judd, američki umjetnik

Wikipedia