Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 06. august

6. august (kolovoz) (6.8.) je 218. dan godine po gregorijanskom kalendaru (219. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 147 dana.

Događaji

1914 – Prvi svjetski rat: Srbija objavila rat Njemačkoj; Austrija objavila rat Rusiji.
1945 – Drugi svjetski rat: Bačena atomska bomba na Hiroshimu (oko 90.000 mrtvih).
1945 – bačena atomska bomba na Hirošimu, prvo korištenje nuklearnog oružja u ratu
SSSR dobio novi ustav
1995 – U pograničnom cazinskom naselju Tržačka Raštela hrvatskog generala Marijana Marekovića i dvojicu njegovih oficira na mostu na rijeci Korani dočekuju general Atif Dudaković komadant 5. korpusa ARBiH u pratnji pukovnika Ivana Prše zapovjednika HVO Bihać i pukovnika Mirsada Selmanovića načelnika Štaba 5. Korpusa.Time je deblokiran Bihaćki okrug. Višestruko je smanjena linija fronta, a jedinice 5 korpusa ARBiH su pregrupisane i usmjerene na oslobađanje privremeno okupirane teritorije BiH.

Rođeni

1881 – Sir Alexander Fleming (Lochfield kod Darvela, 6. august 1881. – London, 11. mart 1955.), britanski biolog.
Otkrio je antibiotsku supstancu lisozim i izolirao je antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum, za što je dobio 1945. godine Nobelovu nagradu.
Fleming je rođen na farmi u Lochfieldu blizu Darvela u East Ayrshire, Škotska, a školovan je na akademiji u Kilmanrocku. Poslije je studirao u St. Mary's Hospitalu u Londonu do početka Prvog svjetskog rata. Bivši izložen infekcijama umirućih vojnika vratio se u St. Mary's gdje je radio na poboljšanju i otkriće bolje antisepse.
Oba Flemingova otkrića dogodila su se slučajno za vrijeme 1920ih. Prvo, lisozim otkrio je 1922. nakon što je kihnuo u inficiranu Petri-zdjelicu. Nekoliko dana kasnije otkrio je već raspadnuta bakterija počela nestajati.
Flemingovi laboratoriji bili su u neredu što mu se pokazalo kao prednost. Kada je 15. septembra 1928. pregledavao laboratorij otkrio je čudnu pojavu. Nravno svaki eksperiment bi pomno pregledao prije bacanja te je primjetio gljivičastu koloniju u jednoj od zdjelica punom bakterije Staphylococcus aureus. Fleming je pomnije proučio koloniju i primjetio da su ćelije imale citolizu. Citoliza je dijeljenje ćelija, a u ovom slučaju to je bila citoliza potencijalno vrlo štetne bakterije. Važnost je odmah prepoznata, no otkriće je ipak podcijenjeno. Fleming je izdao članak o penicilinu u British Journal of Experimental Pathology 1929.
Fleming je radio s tim, no rasti i uzgajati ga bio je posao više priklonjen hemičarima. Flemingov zaključak bio je taj da, zbog neučinkovitosti proizvodnje lijeka i sporog djelovanja lijek neće biti učinkovit u medicini. Još uz to njegovi spisi nisu pravilno stigli u Medicinski institut. Fleming je iz tih razloga prestao s radom na penicilinu. Ostavljeno ja za druga dva naučnika; Sir Howard Walter Florey i Ernst Boris Chain su usavršili penicilin u djelotvornu formulu. To su i uspjeli i njihovo usvršavanje prouzročilo je masovnu proizvodnju za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Zbog dostignuća titulu Sir dobio je 1944. Fleming, Florey i Chain su 1945. bili ti koji će dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu. Florey je poslije dobio više počasti zbog svog zalaganja u stvaranju penicilina tako spasivši veliki broj života u Drugom svjetskom ratu.
Fleming je bio dugogodišnji član Umjetničkog Kluba Chelsea, privatnog kluba za umjetnike svih žanrova osnovanog 1891. na prijedlog slikara Jamesa McNeila Whistlera. Fleming je bio odan klubu sa svojim bakterijskim crtežima, koje su nacrtane sa sporama različitih bakterija. Bakterije su bile nevidljive dok ih je crtao, no poslije su sjale u blještavim bojama. Serratia marcescens – crveno, Chromobacterium violaceum – ljubičasto, Micrococcus luteus – žuto, Micrococcus varians – bijelo, Micrococcus roseus – rozo, Bacillus sp. – narandžasto.
Fleming je preminuo 1955. od srčanog udara u 73. godini života. Pokopan je kao nacionalni heroj u Katedrali Sv. Petra u Londonu. Njegovo otkriće penicilina promijenilo je svijet moderne medicine i antibiotika.

1928 – Andy Warhol, američki slikar, novinar, filmski režiser i producent
1975 – Ivica Grlić, bosanskohercegovački nogometaš
1981 – Travie McCoy, američki pjevač i reper

Umrli

1637. – Ben Jonson, engleski dramatičar;
1943. – Vladislav Skarić, bosanskohercegovački historičar;
1969. – Theodor Adorno, njemački filozof i sociolog;
2002. – Edsger Wybe Dijkstra (Rotterdam, 11. maj, 1930 – Nuenen, 6. august, 2002) je bio holandski računarski naučnik. Dobio je Turingovu nagradu 1972. godine za doprinos u razvoju programskih jezika.

Praznici

Dan nezavisnosti Bolivije

www.magazinplus.eu – Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close