-TopSLIDEKultura

Dogodilo se na današnji dan – 04. april

4. april (travanj) (4.4.) je 94. dan godine po gregorijanskom kalendaru (95. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 271 dan.

Događaji

1581. – Francis Drake završio oplovljavanje svijeta.
1818. – Američki Kongres odlučio da američka zastava bude sa 13 crveno-bijelih linija i 20 zvjezdica.
1850. – Osnovan grad Los Angeles.
1887. – Susana Medora Salter postala prva žena gradonačelnik jednog grada u Americi.
1905. – U zemljotresu u provinciji Lahore, tada dijelu Britanske Indije, poginulo oko 19000 ljudi.
1912. – Tibet proglasio Kinesku Republiku.
1919. – Početak Sun Yat-sen-ove kulturne revolucije u Kini.
1939. – Na irački prijesto stupio Fejsal II, nakon smrti njegovog oca Gazija I.
1944. – Britanske trupe ušle u Adis Abebu, Etiopija.
1945. – Crvena armija (SSSR) oslobodila Mađarsku.
1947. – U okviru UN formirana Internacionalna civilna letačka organizacija.
1949. – Osnovan NATO, Sjevernoatlanski vojni savez
1960. – Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.
1968. – U Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi ubijen Martin Luther King, borac za građanska prava i mir.
1969. – U Houstonu, američka država Texas, izvršena prva operacija ugrađivanja vještačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent s ugrađenim vještačkim srcem živio je samo četiri dana.
1975. – Vijetnamski rat: tokom “Operacije Babylift”, američki vojni avion koji je prevozio vijetnamsku ratnu siročad srušio se nakon polijetanja iz Saigona (Vijetnam). Poginule su 172 osobe, većinom djece.
1976. – Norodom Sihanouk je abdicirao s uloge vođe Kambodže nakon čega su ga uhvatili Crveni Khmeri.
1979. – Pogubljen pakistanski predsjednik Zulfikar Ali Bhutto.
1992. – Arkanova Srpska garda ovladala je Bijeljinom.
1992. – JNA i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i VBR-a u Bosanskom Brodu.
1998. – U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko poginula 63 rudara.
2001. – Delegacija Općine Tuzla proslavljenom bh. košarkašu Mirzi Delibašiću uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima.
2001. – Sudanski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji.
2002. – Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH.
2002. – Javno preduzeće BH Pošta promoviralo markicu sa likom Davorina Popovića, preminulog pjevača sarajevske grupe “Indexi”, koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici.
2002. – U Tuzli upriličeno svečano davanje imena košarkaša Mirze Delibašića dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Mirza rođen.
2002. – Haški tribunal (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz RS koja su jugoslovensko državljanstvo dobila 1996. i 1997. godine.
2003. – Američke vojne snage zauzele bagdadski međunarodni aerodrom “Sadam” i preimenovale ga u “Bagdad International”.
2005. – General Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije Sreten Lukić dobrovoljno se predao ICTY-u, pred kojim je optužen za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu 1999. godine.

Rođeni

1533 – Claudio Merulo, italijanski kompozitor
1785 – Bettina von Arnim, njemačka književnica
1846 – Comte de Lautréamont, francuski pjesnik
1876 – Maurice de Vlaminck, francuski slikar i grafičar
1914 – Marguerite Duras, francuska književnica
1945 – Daniel Cohn-Bendit, njemački političar i publicist
1952 – Gary Moore, britanski rock-blues muzičar
1958 – Avdo Palić, pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavnokomandujući odbrane Žepe
1978 – Vesna Pisarović, hrvatska pjevačica
1979 – Heath Ledger, australijski glumac

Umrli

1841 – William H. Harrison, američki političar i predsjednik

1929 – Karl Friedrich Benz (25. novembra, 1844. – 4. aprila, 1929.) je bio njemački inženjer automobila. Smatra se da je Benz jedan od izumitelja (zajedno sa savremenikom Gottlieb Daimlerom) benzinsko-pokretnih automobila.
Rođen u Muhlburgu (danas dio Karlsruhe), Baden, Njemačka, školovan je u Karlsruhe gramatičkoj školi i Karlsruhe Politehničkoj školi. Uspostavio je svoju prvu kompaniju, za snabdijevanje sredstva za izgradnju, 1871. godine. Oženio se sa Berthom Ringer 1872. godine, i zajedno su imalo petero djece.
Benz je započeo Benz & Co. 1883. godine u Mannheimu za proizvodnju industrijskih mašina. Tu je izumio i patentirao razne vrste mašina. Kasnije je saznao o Gottlieb Daimleru, koji je u ta doba radio na kolima sa četiri točka. Zbog Daimlera Karl je počeo da pravi svoj motorwagen sa posebnom mašinom. Benz je ne samo izumio svoju mašinu, koja je bila jednocilindrična, hlađena vodom, 958 cm3, i 0.75 hp (560 W), nego je također napravio cijela kola. Sa tri točka, kola je prvo vozila njegova žena Bertha Benz kroz Mannheim 1885. godine.
29. januara, 1886. godine dobio je patent za kola (DRP 37435) i u julu je predstavio svijetu prvi benzinsko-pokretni automobil. 1903. godine Benz odustaje od Benz & Co. i postaje penzioner, ali zadržava mjesto na nadzornom odboru sve do njegove smrti. Benz i Daimler firme su se kasnije ujedinjene da bi se stvorila Daimler-Benz firma 1926. godine – automobili te kompanije su otada poznati kao Mercedes-Benz. Umro je 1929. godine u Ladenbergu.

1932 – Wilhelm Ostwald (Vilhelms Ostvalds, Riga, 2. septembar 1853. – Leipzig, 4. april 1932.), njemački hemičar.
Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 1909. godine.

1968 – Martin Luther King Junior (Martin Luter King mlađi) (15. januar 1929 – 4. april 1968) se smarta inicijatorom i vođom borbe za ljudska prava američkih crnaca tokom 60-tih godina. Rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Džordžiji (Georgiji). Baka koja ga je obožavala te brat i sestra zvali su ga kratko M.L. Taj nadimak pratio ga je kroz cijelo djetinstvo. Ime je dobio po ocu. Otac mu je bio svećenik (kasnije i upravitelj banke) i samim tim zauzimao je važno mjesto u crnačkoj zajednici. Mladi Martin bio je bistar dječak, s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije. Martin junior krenuo je na koledž sa 15 godina, tri godine ranije nego što je slučaj s njegovim vršnjacima. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pensilvaniji (Pennsylvania). Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Univerzitetu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz teologije – studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i hrišćanstvo.
U Bostonu upoznaje i svoju buduću suprugu – Corettu Scott. I koja je kao i on porijeklom sa juga. Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U septembru 1954. godine kada se uselio u župni dvor crkve na aveniji Dexter bilo mu je tek 25 godina. U proljeće naredne godine stekao je doktorat teologije, a istog proljeća postaje otac. Rodila se Yolanda, prvo od četvero djece (Bunny, Dexter Scott, Martin III) Martina i Corette. Uvečer, 5. decembra 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks koja je odbila ustupiti svoje mjesto bijeloj putnici, Martin Luter King postat će medijski poznat.
Bio je jedan od vođa Marša na Washington 1963., kada je izrekao svoj govor naslovljen “I Have A Dream”. Slušalo ga je 250.000 ljudi. Genijalni govornik, protivio se ratu u Vijetnamu.
Njegov govor ujediniće crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima i anonimni telefonski pozivima. Bacili su mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova obitetlj je preživjela. U svom bijesu rasisti su spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija je više puta bezrazložno pritvarala Matina. U januaru 1957. osnovana je Konferencija južnačkog hrišćanskog vodstva (SCLC), a Martin Luter King proglašen je predsjednikom. Godinu dana kasnije (1958.) u Nju Jorku na promociji svoje knjige Korak prema slobodi, jedna duševno oboljela srednjovječna crkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. Iste godine podnosi ostavku u Baptističkoj crkvi avenije Dexter te s obitelji seli u Atlantu gdje je postao supastor, zajedno s ocem, u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi. U oktobru 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. aprila 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Lutera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 100.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan:
Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan).
U decembru 1999. okončana je građanska parnica u kojoj je obitelj King tužila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luther King Juniro nije bio žrtva samotnog ubojice Jamesa Earla Raya, kako se do sada tvrdilo nego žrtva šire zavjere. Porota je odredila odštetu, ali samo simboličnih 100 američkih dolara koliko je tražila obitelj King od Jowersa. Naime, prije šest godina Jowers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz New Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moćni ljudi iz vrha vlasti.

1991 – Max Frisch, švicarski književnik i arhitekt

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close