Izbori u Bosni i Hercegovini koji bi se održali po sadašnjem sustavu ne bi donijeli ništa dobroga i samo bi još produbili krizu, izjavio je u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Ako se izbori održe pod ovakvim uvjetima, mi upozoravamo da bi oni destabilizirali državu, da neće pridonijeti ničemu dobrom, nego će se kriza nastaviti i biti još veća”, izjavio je Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU, na kojem je jedna od tema stanje u Bosni i Hercegovini.
“Fokus je na krizi na istočnim granicama Europe”
Grlić Radman je istaknuo kako je važno osvijestiti kod drugih država članica koliko je za stabilnost, prosperitet i funkcionalnost BiH važna promjena izbornog zakona koji će zadovoljiti sva tri konstitutivna naroda i ostale. “Želimo dati doprinos u tom smjeru”, rekao je Grlić Radman.
Na pitanje hoće li ministri razgovarati o posljedicama eventualnog izostanka dogovora o izbornoj reformi i o sankcijama protiv Republike Srpske zbog nekih secesionističkih poteza, Grlić Radman je rekao da ne vjeruje da će rasprava ići u tom smjeru.
“Nema puno vremena za to, fokus je na krizi na istočnim granicama Europe. Mi upozoravamo na to da ne bude domino-efekta, da kriza na istočnim granicama ne utječe na krizu na zapadnom Balkanu”, rekao je.
Glavna tema sastanka šefova diplomacija država članica EU je stanje oko Ukrajine, kojoj prijeti invazija Rusije. Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg je upozorio na opasnost da zapadni Balkan postane igralište nekih aktera izvan EU.
“Integritet Bosne i Hercegovine ne može doći u pitanje. Mi moramo biti jako pažljivi da Bosna i Hercegovina i Balkan ne postanu igralište za aktere izvan EU”, rekao je Schallenberg. Dodao je da su najave srpskog čelnika u BiH Milorada Dodika i Republike Srpske o prebacivanju nadležnosti s države na entitet krajnje opasni.
Važnost rasprave
Na pitanje koji je trenutačno veći problem, secesionističke najave iz RS-a ili pitanje izborne reforme, Schallenberg je rekao da su kratkoročno gledajući opasniji potezi Republike Srpske.
“Povlačenje iz pravosudnog sustava, vojske i sigurnosnih snaga ne dolazi u obzir. Mi ćemo razmisliti o tome što ćemo poduzeti. Spremni smo zaustaviti znatna financijska sredstva i nastavit ćemo tako ako RS ne bude za integritet BiH i onda će osjetiti posljedice”, rekao je austrijski ministar.
Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell ukazao je na važnost rasprave o Bosni i Hercegovini u kojoj raste nacionalistička i separatistička retorika. “Ministri vanjskih poslova trebat će odlučiti kako zaustaviti takvu dinamiku u BiH i izbjeći raspad BiH. Ovo je kritičan trenutak”, rekao je Borrell.
Uvođenje sankcija
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney istaknuo je važnost izborne reforme koja bi urodila funkcionalnom vladom nakon izbora. “Europska unija bi željela vidjeti da se razgovori o izbornoj reformi uspješno zaključe dogovorom kako bi izbori imali integritet, odnosno da urode funkcionalnom vladom nakon izbora”, rekao je Coveney.
Nakon rasprave o BiH neće biti nikakvih zaključaka niti se očekuju ikakve odluke.
Dio zemalja zagovora uvođenje sankcija protiv Dodika i Republike Srpske, a jedan dio, u kojem su, prema diplomatskim izvorima, Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Grčka i još neke zemlje, traži od prve skupine zemalja da obrazlože svrsishodnost tih sankcija, odnosno bi li one polučile željeni učinak.
(Hina)
