Lanjske novčane doznake koje je dijaspora poslala u BiH bile su nešto tanje nego 2015. godine, ali su opet premašile vrtoglavih tri milijarde maraka.
Radi se o novčanim „uputnicama“ koje su službenim kanalima stigle u našu zemlju i koje su nadležne svjetske i domaće finansijske institucije registrirale. Po iznosu tih doznaka, BiH je na drugom mjestu u regiji, iza Srbije, pokazuju podaci Svjetske banke.
Međutim, to nije konačna suma novca koju u BiH šalje njena dijaspora. Toj cifri treba dodati bar još tri milijarde maraka koje stižu mimo zvaničnih kanala, a prema stručnim procjenama tokom ljetnih godišnjih odmora dijaspora u domovini potroši oko milijardu maraka.
Ekonomski stručnjaci ističu da zapravo dijaspora spašava ekonomiju Bosne i Hercegovine od kolapsa uz upozorenje da njen razvojni kapacitet uglavnom nije iskorišten. Krivica je do domaćih vlasti na svim nivoima.
Prema svim istraživanjima, BiH je na prvo mjestu u Evropi i sedmom u svijetu po postotku osoba koje žive van zemlje u odnosu na sveukupno stanovništvo. Podaci pokazuju da u inostranstvu živi oko dva miliona ljudi iz BiH, uključujući drugu i treću generaciju, što je više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine.
S druge strane, nevjerovatno je da država nema preciznog službenog podatka o tome koliko je dijaspora investirala ekonomiju u domovini. Barata se neslužbenim informacijama da se uglavnom radi o investicijama u IT, poljoprivredni, energetski i turistički sektor.
Po svim ocjenama, ključni problem je što nema potrebnog povjerenja između dijaspore i države, nema ni institucionalnog okvira koji bi regulirao i dao zamah aktiviranju ogromnih kapaciteta dijaspore i njenom doprinosu bh. ekonomije, nema ni strategije.
Također, problem je i što ne postoji državno ministarstvo za dijasporu – bilo je inicijativa i pokušaja da se uspostavi, ali su odbijeni s obrazloženjem da je ta oblast u nadležnosti entiteta i na tome se sve završava.
A kada se ispod svih raspoloživih podataka podvuče crta, dođe se do nevjerojatnih podataka. Doznake dijaspore u ukupnom raspoloživom dohotku građana sudjeluju sa 30 posto!
Upozoravajuće je da je priliv od doznaka dijaspore veći od inostranih direktnih investicija – kažu ekonomski stručnjaci uz naglasak da je porazna činjenica da doznake prispjele službenim kanalima predstavljaju čak 13 posto BDP Bosne i Hercegovine. Taj podatak najbolje pokazuje ekonomsku i finansijsku sliku države.
– Jesu li vlasti uopće svjesne važnosti dijaspore? Ne bi se reklo, izgleda da im nije jasno da te doznake imaju ulogu amortizera u slučajevima kolebanja tražnje i tako predstavljaju pozitivan eksterni šok, zapravo su jedan od ključnih izvora finansiranja manjka izvoza u odnosu na uvoz – napominju finansijski eksperti.
Sve dosadašnje analize sugeriraju vlastima da umjesto nepovoljnog zaduživanja iskoristi doznake dijaspore kao izvor punjenja budžeta putem dionica – doznake se mogu iskoristiti kao svojevrsni kolateral za zaduživanje u produktivne svrhe.
Prema propisima Svjetske banke i MMF-a, zemljama u koje primici doznaka premašuju deset posto vrijednosti BDP-a i 20 posto vrijednosti izvoza roba i usluga omogućena je veća stopa zaduženja pod povoljnijim uvjetima. BiH ispunjava te kriterije.
Dnevni list.ba
