Venecijanska komisija podržala zahtjev Bakira Izetbegovića: Dan RS-a diskriminatroski prema nesrbima

Evropska komisija za demokraciju putem prava, poznatija kao Venecijanska komisija, na svojoj 96. plenarnoj sjednici od 11. i 12. oktobra usvojila je mišljenje o usklađenosti izbora Dana Republike Srpske (RS) sa antidiskriminatornim standardima Vijeća Evrope, odnosno Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, zaključujući da je proslava 9. januara kao Dana RS-a diskriminatroski čin prema ostalim narodima u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

(Oslobođenje)

Venecijanska komisija je na ovaj način podržala stav člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, koji je 7. januara ove godine podnio Ustavnom sudu BiH Zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2.b) i člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 43/07).

Navedenim članovima Zakona se kao zvanični praznik Dan Republike u entitetu Republika Srpska utvrđuje 9. januar.

Ustavni sud BiH je 10. juna 2013. godine dostavio Venecijanskoj komisiji zahtjev za mišljenje o ustavnosti i legalnosti proslave 9. januara kao Dana RS.

Pitanje na koje je Komisija trebala dati odgovor bilo je da li je izbor 9. januara kao datuma koji se proslavlja kao Dan RS može rezultirati diskriminacijom protiv članova bošnjačkog i hrvatskog naroda i ostalih koji žive u tom entitetu, u vezi s članom 1 Protokola 12 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava I temeljnih sloboda i članom 1(1) i članom 2(a),(b),(c),(d) Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije.

U zaključku Venecijanske komisije navedeno je da je Dan RS “utemeljen na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedna narod u RS-u, odnosno za srpski narod”.

“Odabir 9. januara kao Dana Republike Srpske je inspiriran događajima značajnim samo za jedan narod, što je uvreda za druge narode. Ali svi građani RS-a moraju da slave taj dan”, navedeno je u zaključku. Dodaje se da takva praksa nije u skladu sa ”osnovnima demokratskim vrijednostima i postulatima”.

“Takva politika nije u skladu sa vrijednostima kao što su dijalog, tolerancija, međusobno razumijevanje i jednakost, koji bi trebali biti osnova prilikom odabira nacionalnog dana”, smatra Venecijanska komisija.

Na kraju se zaključuje da je proslavljanje 9. januara kao Dana RS-a čista diskriminacija prema ostalim narodima.

“Uzimajući u obzir uvjete u kojima se nalazi BiH, ali i praksu Ustavnog suda BiH, Venecijanska komisija smatra da proslava i obilježavanje 9. januara, kao dana Republike Srpske, predstavljaju disrkiminaciju prema drugim narodima”, navedeno je u zaključku.

U mišljenju se podvlači da Ustav BiH poznaje, ne samo obavezu zaštite individualnih prava i sloboda u slučajevima diskriminacije, već i u smislu ustavnog principa jednakosti svih konstitutivnih naroda, čime se zabranjuje bilo kakva privilegija ili eskluzivitet jednog naroda u odnosu na druga dva.

U svjetlu toga, zaključuje se da nastavak obilježavanja ovog datuma može  dovesti do diskriminacije u vezi sa Članom 1. Protokola 12.,te članom 2(a), (c) i (d) Međunarodne konvencije za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije, a u vezi sa članom II (4) Ustava Bosne i Hercegovine.

Po dostavljanju ovog mišljenja Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, sudije će donijeti konačnu odluku u vezi sa ovim pitanjem.

Korak ka ostvarenju ravnopravnosti naroda u RS-u

Organizacija Prvi martocijenila je da je “ovo još jedan pomak u sporoj borbi za ostvarenje ravnopravnosti svih naroda i građana na prostoru entiteta RS”.

Dugogodišnji član Venecijanaske komisije iz BiH prof. dr. Ćazim Sadiković kazao je da konačnu odluku treba donijeti Ustavni sud BiH na osnovu stava Venecijanske komisije.

“Sada je važno sačekati mišljenje Ustavnog suda”, rekao je Sadiković.

Deveti januar 1992. godine je datum kada je „Skupština srpskog naroda u BiH” usvojila „Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” na područjima „srpskih autonomnih regija i oblasti, te drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini”. U to vrijeme na čelu RS-a su bili ljudi poput Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika.

Navedenom deklaracijom predviđeno je i „teritorijalno razgraničenje s političkim zajednicama drugih naroda Bosne i Hercegovine”.

Iz ovog dokumenta, prema stavu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, jasno proizlazi namjera da se formira država dominantno jednog – srpskog naroda – uz apsolutno isključivanje i diskriminaciju svih drugih naroda i gaženje njihovih prava.

To će se kasnije, po Izetbegoviću, pokazati i tokom agresije na BiH, kada je na tom teritoriju izvršeno sistemsko i plansko etničko čišćenje svih koji nisu Srbi, uz činjenje brojnih drugih povreda međunarodnog humanitarnog prava, što će kulminirati genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close