Danas 477. godišnjica Gazi Husrev-begove medrese

Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, najstarija obrazovna institucija na Balkanu, danas obilježava 477. godišnjicu.

U povodu ove neizmjerno velike svečanosti te obilježavanja Dana škole, danas će se u amfiteatru ove medrese, uz prisustvo zvaničnika Islamske zajednice BiH, održati svečana akademija.

Nijet osnivača

– Profesoru dr. Adnanu Silajdžiću i i Ferhatu Šeti, svršenicima Medrese, bit će dodijeljena priznanja za životno djelo – kazao je Dževad Pleh za “Avaz”, predsjednik Komisije za obilježavanje Dana škole te profesor ahlaka i hadisa.

Kako je istakao Pleh, institucionalnu dugotrajnost, koja karakterizira sarajevsku Medresu, naš grad i narod mogu zahvaliti nijetu osnivača, odnosno temeljima na koje je ova vjerska ustanova postavljena.

– Gazi Husrev-beg je u samu njenu suštinu usadio koncept učenja svega onoga što je potrebno mladom čovjeku, što najbolje ilustrira tekst vakufname iz 1537., gdje su navedene osnovne smjernice u obrazovanju. On je insistirao da se pored šerijatskih nauka, uči i sve drugo što zahtijeva običaj i mjesto, što je praksa do danas – kazao nam je Pleh.

Odgojna nota

Medresa daje i posebnu odgojnu notu, naglasio je Pleh, kroz nastojanja da mladima ponudi zdrav koncept života.

– Danas imamo 430 učenika, smješteni u dvije odvojene zgrade muškog i ženskog internata. Zajedno imaju različite sadržaje, praćenje izbornih predmeta, sekcije, a imamo i mješovita odjeljenja. Od agresije pa do danas, Medresa je “porodila” oko 50 mladih hafiza, čuvara Kur'ana – naveo je Pleh.

Dolazak kroz ratni tunel

Medresa nikada, izuzev jednu godinu agresije školske 1993/1994., nije prestajala s radom.

– Već 1994. opustošene učionice su ponovo adaptirane za nastavu, a učenici iz unutrašnjosti dolazili su kroz ratni tunel. Nakon toga su vjerski autoriteti u drugim gradovima širom BiH samostalno počeli da formiraju medrese, kako  bi se onima koji su to željeli omogućilo da uče o vjeri, jer je bilo teško doći do opkoljenog Sarajeva. Tako su 1993. otvorene medrese u Visokom, Travniku, Tuzli, Mostaru i sve one imaju dobre rezultate – riječi su Pleha.

Vakat socijalizma

I u vakat socijalizma, unatoč previranjima političke i društvene naravi, Medresa je ostala postojana.

– Diploma nije bila priznata, ali su njeni polaznici bili spremni da trpe činjenicu da su marginalizirani. Svi oni su imali više ideala nego današnje generacije  – priča profesor Pleh, navodeći da su rahmetlije Mehmed ef. Handžića, Muhameda Sejida Serdarevića, Muhameda Dizdara, hafiza Ćamila Silajdžića, hafiza Trebinjca… dali veliki doprinos.

avaz.ba