Da li ljudi postaju sve gluplji?

Midhat Hajdarević 2013-05-28

Naša tehnologija možda postaje sve pametnija, ali provokativna nova studija sugerira da je kod ljudi situacija obrnuta. Rezultati istraživanja su pokazali da se IQ prosječnog zapadnog čovjeka smanje za 14 jedinica, u odnosu na prosjek iz 19. stoljeća.

Što objašnjava ovaj pad? Koautor studije dr. Jan te Nijenhius, profesor radne i organizacijske psihologije na Univerzitetu u Amsterdamu, upućuje na činjenicu da žene višeg koeficijenta inteligencije obično imaju manje djece u odnosu na žene sa nižim koeficijentom. Ova povezanost između pameti i reprodukcije pojavljuje se iznova i iznova u različitim istraživanjima.

Dr. Te Nijenhius i njegove kolege, analizirali su rezultate 14 istraživanja o inteligenciji, sprovedenih između 1884. i 2004. godine, uključujući i jedno koje je uradio Sir Fransis Galton, engleski antropolog i rođak Čarsla Darvina. Svaka od studija ispitivala je vrijeme reakcije na vizualni stimulans kod sudionika – odnosno koliko im je potrebno da pritisnu dugme pošto im se prikaže određena slika. Vrijeme reakcije pokazuje brzinu mentalnih procesa osobe i smatra se indikatorom opće inteligencije.

U kasnom 19. stoljeću prosek vremena reakcije na vizualni stimulans iznosio je 194 milisekunde, pokazale su analize. Poslije više od jednog stoljeća, točnije 2004. godine, to vrijeme poraslo je na 275 milisekundi. Iako su mašine kojima su mjerene reakcije u prošlosti bile daleko manje sofisticirane od današnjih, autori ovog istraživanja tvrde da su rezultati u potpunosti usporedivi sa modernim.

intelligence Druga istraživanja, međutim, pokazuju očigledan rast IQ–a poslije 1940. godine, što je fenomen poznat pod imenom Flinov efekt i reflektira utjecaj vanjskih faktora – bolje obrazovanje, higijena i ishrana. Ovaj efekt, međutim, možda samo maskira istinu o padu u inteligenciji koja se genetski naslijeđuje, smatraju autori ovog istraživanja.