Četiri mape ključne za razumjevanje migracija evropskog stanovništva

Evropska populacija se i dalje pomjera prema sjeverozapadu, iako se čini da GDP u mnogim istočnim zemljama bilježi značajan rast. Međutim, mnoga seoska domaćinstva, kao i manji gradovi polako odumiru u korist širenja velikih gradova. I dok mnoge nacije sa juga Evrope nastavljaju da se suočavaju sa problemima, gradovi u području Mediterana, i pored toga, bilježe rapidan broj rasta populacije. Ovo su samo neki od ključnih demografskih pokazatelja objavljenih u posljednjem izvještaju Bloomberg Philanthropies and LSE Cities.

(Oslobođenje)

Ići na istok?

Iako često opisivani kao najsiromašniji dijelovi kontinenta, izvještaj zapravo pokazuje kako su upravo područja Centralne i Istočne Evrope ona koja bilježe najveći rast. Računajući prosjek stope rasta u periodu 2003-2013, zemlje koje bilježe najbrži razvoj su Litvanija, Moldavija i Albanija. Unutar ovog širokog pojasa, veliki gradovi generalno imaju nižu stopu rasta u odnosu na zemlje u kojima se nalaze.

Međutim, ovdje postoje izuzeci – Sofija i Bratislava. Glavni gradovi Bugarske i Slovačke su, po ovim pokazateljima, značajno ispred svojih zemalja. Istovremeno, jug Evrope nastavlja da pati (poput Irske), što se posebno pokazuje u slučajevima poput Messine na jugu Italije, ili Larisse u Grčkoj koji su posebno pogođeni posljedicama krize. Obzirom da istraživanje pokriva samo period posljednjih pet godina, sasvim je moguće da GDP ima i oštriji pad u ovim dijelovima.

Međutim, ova ružičasta boja na mapama, koja označava Istočnu Evropu, ne smije nas nikako zavarati. Na primjer Cluj-Napoca u Transilvaniji, bilježi impresivan rast GDP-a u posljednjih deset godina, sa prosječnim godišnjim rastom od 4,1%. GDP po glavi stanovnika u ovom privodno brzorastućem gradu iznosi 5,840 eura, što je, ipak, jedva nešto više od 10% u odnosu na Copenhagen, gdje je GDP po glavi stanovnika 56.100 eura. Istok Evrope se budi i raste, ali je to još uvijek daleko od mnogo razvijenijeg Zapada.

Bez posla za mlade

Mapa nezaposlenosti mladih prikazuje neke očekivane i predvidljive tačke (skoro dvije trećine stanovnika Atine i Barcelone mlađih od 25 godina su bez posla), ali isto tako i neke iznenađujuće podatke. Neki gradovi koji se čine veoma uspješnim imaju ozbiljne probleme u zapošljavanju mladih. Bogati Štokholm, na primjer, ima šokantno visoku stopu nezaposlenosti mladih od 30%. Takođe, postoji ogroman disparitet od grada do grada, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovdašnji gradovi poput Sheffielda, koji bilježi stopu od 35% nezaposlenosti, je svega nekoliko sati vožnje udaljen od Edinburgha i Cambridgea, gdje mladi ljudi relativno lako mogu naći zaposlenje.

Naseljavanje velikih gradova

Veliki evropski gradovi privlače veliki broj useljenika i bilježe svakodnevni rast populacije koji je uzrokovan istovremeno stalnim prilivom ne samo imigranata iz drugih zemalja, nego i migranata unutar iste države. To je razlog zašto glavni grad Albanije, Tirana raste tako brzo (sa prosječnim godišnjim rastom populacije od 2,8%), dok istovremeno ostatak zemlje bilježi pad populacije. Sudeći po obimu, svi migracijski tokovi usmjereni su prema velikim gradovima, međutim i ovdje postoje interesantni izuzeci.

Naime, nakon Tirane, Larisse i Atinskog predgrađa Acharnesa, najveći rast populacije bilježe Manchester, Utrecht i Brussels – ni jedan od njih sa visokim rankingom u evropskoj ligi megalopolisa. Ono što ovi gradovi imaju zajedničko je ralativno priuštiva mogućnost kupovine imovine, jedan od mogućih razloga zašto proporcionalno prestižu mnogo skuplje, ali i atraktivnije gradove poput Lonodna i Pariza.

Migracije na sjeverozapad

Evropski gradovi trenutno primaju migrante rođene u drugim zemljama dominantno iz područja koje gravitira Sjevernom moru i Engleskom kanalu. London možda ima i najveći broj, ukupno gledano, međutim najveći rast porporcionalno gledano bilježi Lozana u Švajcarskoj. Kao grad sa relativno jeftinim uslovima za stanovanje i život, u dijelu bogate regije sa niskom stopom nataliteta, drugi po veličini grad u Švajcarskoj (u francuskom govornom području) veoma je privlačan za imigrante, posebno sa juga Evrope, već decenijama. S druge strane, mala stopa migracija u zemlje Centralne i istočne Evrope zadaje velike glavobolje, jer svaki talentovan i stručan radnik koji napusti ove zemlje (a mnogi to čine) teško biva zamjenjen

Posmatrano izdvojeno, ovi grafici mogu nas navesti na krivi trag. Čitav klaster gradova u Njemačkoj, “poplavljen” imigrantima može ostaviti dojam zemlje koja se suočava sa demografskim vrhuncem. U stvari, niska stopa nataliteta uzrokuje pad populacije u cjelini, a značajan priliv imigranata u velike gradove samo u određenoj mjeri može ublažiti ovaj trend.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close