VIJESTI.BA: Očito je da su se srpsko-hrvatski odnosi ponovo našli u vrtlogu političkih oluja. Je li godišnjica Oluje kulminacija?
POPOV: Ovo je nastavak zaoštravanja odnosa, koje je u oštrijoj formi počelo prije godinu. Dakle, samo jedna od tačaka zategnutog odnosa, a nije isključeno da ćemo u skorije vrijeme imati neki drug razlog za to. Do sada smo imali diplomatkse note i kontranote, sada je došla Oluja, pa ćemo vjerovatno imati neke duge vrste izjava ili poteza bilo Zagreba, bilo Beograda u narednom periodu. Dakle, radi se o dijelu trenda koji u blažoj varijanti traje od 2012. godine, a u optšrijoj varijanti, kao što rekoh, godinu dana.
VIJESTI.BA: Šta je razlog takvih odnosa između Srbije i Hrvatske? Je li zakazao proces suočavanja sa prošlošću?
POPOV: Prošla je 21 godina od kraja rata. U jednom dijelu prošle decenije imali smo čak i djelimično obre odnose, kako bismo počeli sa procesom suočavanja sa prošlošću da bismo približili, koliko-toliko, stavove o tome šta se stvarno dešavalo devedesetih godina. Osim suočavanja s prošlošću, potrebno je rješavati nagomilana otvorena pitanja, koja svako malo iskaču kao kostur iz ormana i budu razlog zaoštravanja odnosa.
Ipak, na tom planu nije urađeno skoro ništa, jer u suprotnom, ne bismo imali tako oprečne stavove o svim pitanjima koja se tiču devedesetih godina. Političkim elitama tako stanje odgovara, jer u nedogled mogu manipulisati prošlošću na način da svoj narod uvijek prikazuju kao žrtve, a sami sebe kao zaštitnike tog naroda. To je veliki prbolem, a jedina nada je da će se kroz evropski put uređivati ove zemlje. Moram kazati da se to i dešavalo, ali je problem nastao kada je EU ušla u unutrašnju krizu i više ne može da djeluje kao korektivni faktor.
VIJESTI.BA: Svjedoci smo hrvatsko-srpska polemika oko četnika i ustaša. Čini li Vam se da obje države na neki način koketiraju sa, u najblažem slučaju, retrogradnim ideologijama?
POPOV: Za sada je to nešto što odgovara režimima na vlasti. Činjenica je da su se političke partije mijenjale na vlasti, no stanje se nije mnogo promijenilo. Jedan nacionalizam pothranjuje drugi. Laž je da jedan nacionalizam smeta drugom.
VIJESTI.BA: Kako objašnjavate činjenicu da svaka strana, na neki način, brani svoj, a osuđuje tuđi fašizam?
POPOV: To su opasne stvari, koje ostavljaju posljedice u društvu. Situacija je radikalizovana. Naprosto, ne možete bez posljedica revidirati istpriju. U Srbiji je rehabilitovan Mihailović, a u toku je rehabilitacija Nedića, a u Hrvatskoj je isti slučaj sa Stepincem.
Problem je u tome što se stvara drugačija, iskrivljena slika kod mladih generacija – antifašisti sada ispadaju zlikovci, a kolaboracionisti su sada heroji. Ta revizija prošlosti je vrlo opasna. Da ne govorimo skretanju u desno. To je trend u Evropi, nažalost. Evropa je prošle decenije bila ljevičarska, a sada je desničarska.
VIJESTI.BA: Postoji li realna bojazan da rehabilitaca četništva i ustaštva znači obnovu njihovih praksi?
POPOV: Ne vjerujem da su sukobi na Balkanu mogući, ukoliko se ne desi veći dar-mar na globalnom nivou – Evropi ili svijetu. Realnije je da to bude zaleđeni konflikt koji eskalira u manjoj ili većoj mjeri, ali ne prerasta u oružani sukob. No, ima dovoljno “zapaljivog goriva” da nažalost u nekoj situaciji može prerasti i u takvu vrstu sukoba. Stoga, nije dobro što imamo takve zaostavštine za sobom, a posebno ne što se vraćamo unazad i mijenjamo istoriju.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
