Borivoje Simić: Čime se federalna Vlada hvali i da li je CCI u pravu

Naviknut da sam sebe hvali, aktuelni sastav federalne Vlade očigledno ne tripi kritike.

Piše: Borivoje Simić

A jedna takva kritika i to prilično oštra došla je od Centra civilnih inicijativa.
Federalnu izvršnu vlast “zabolili” su podaci o zaduženosti Federacije BIH koja je prema tvrdnjama CCI-ja povećana za 621 milion KM u toku Vladina mandata, ali i konstatacija da je lošije radila od svojih prethodnika.
U saopćenju federalna Vlada tvrdi da je vratila više od 740 miliona KM duga, ali da li je to nešto što treba da argumentuje njen dobar rad,
Upravo visoka otplata kredita govori o visokoj zaduženosti, kojoj je obilato pribjegavala sadašnja Vlada, tako da Federacija nosi sve veći teret obaveza koje treba vraćati.
Tačna cifra je manje je važna od onoga za šta se zaduživalo, a to je uglavnom javna potrošnja, uključujući i predizobrno povećanje penzija ze koje nije bilo ekonomskog opravdanja.
Loše je što se vlast u BiH nastavila zaduživati kod MMF-a iako smo, a to su zvanični statistički podaci, u 2013. godini, recimo, imali ekonomski rast od 2,5%, najveći u proteklim kriznim godinama.
Naravno, ima opravdanja za to, trebalo je reprogramirati prethodne kredite od MMF-a, nadovezale su se i poplave, ali ne treba zaboraviti da je silan novac otišao na održavanje fiskalne održivosti a na razvojne projekte.
Vlast je vraćala ne samo nekad davno uzete kredite, nego i skorije obaveze po osnovu kratkoročnog zaduživanja na unutrašnjem tržištu koje su dospijevale na naplatu, a kako je u posljednjih nekoliko mjeseci ubrzano štampala vrijednosne papire – trezorske zapise i obveznice -jasno je da će rate za vraćanje kredita rapidno rasti, a biće ih i za njihove nasljednike.
Samo u ovogodišnjih devet mjeseci federalna Vlada putem trezorskih zapisa i obveznica zadužila je Federaciju BiH za 300 miliona KM.
Možda je sud o tome da li je ova vlada bolja ili gora od prethodne Mustafe Mujezinovića, najpametnije da ostavimo biračima, ali iz pamćenja, a na što je ukazao i CCI, ne možemo da izbrišemo sukobljavanja oko fotelja, kada je premijer javnosti izrekao čuveno “da neće raditi svoj posao”, misleći valjda da mu to stranka dozvoljava, a ne narod koji ga je izabrao.
Vlada je kako-tako funkcionisala kada su u pitanju neke druge teme, ali kad je riječ o stranačkim interesima i kadrovskoj kombinatorici, dobar dio vremena bila je u blokadi.
Da li se za onda za takvu vladu može reći da je uspješna?
Najviše posla urađeno je koridoru Vc, ali i tu je mjera hvalisanja veća od stvarnog učinka.
Jer treba priznati da se oko autputa već ranije počela kolutati grudva, koja sada sve više narasta, za što jeste zaslužna ova vlast. Treba naglasiti da cjelokupne zasluge aktuelna vlada ne može pripisati sebi, jer je sve počelo mnogo ranije kada je preduzeće Autoceste FBiH dignuto na noge i kada su neki pripremni poslovi odrađeni i jedan broj dionica autoputa od Vogošće do Zenice već izgrađen..
Nakon toliko godina “kilavljenja” na autoputu, ni jedna vlast u BiH ne bi trebalo da se hvali nego da radi što je moguće brže i bolje, a vatromete i ostala slavljeničke egzibicije koje smo viđali da ostavi barem za dan kada će Sarajevo biti spojeno sa sjeverom zemlje ili na jugu sa Bijačom.
Naravno, ima toga još što je Vlada uradila a zaslužuje pažnju, kao što su hvatanje u koštac sa revizijom invalidnina, niz važnih zakonskih rješenja koja su usvojena, ali isto tako podugačak je spisak onoga što je obećano, a što nije urađeno.
Istog dana kada je Vlada objavila demanti na tvrdnje CCI-ja, iz Elektroprivrede BiH stiglo je saopštenje o produženju roka za izbor graditelja Hidroelektrane Vranduk.
Prošao je cijeli mandat, a ni na jednom od strateških objekata kao što su Blok 7 TE Tuzla, vjetroelektrane Podveležje nije zakopano, izuzuzimajući “pripremne radove” na HE Vranduk (više za kamere, nego što je doista riječ o početku radova).
I dok je upravo ovih dana mostarska Elektroprivreda obilježila 10 godina uspješnog rada HE Peć Mlini, sarajevska Elektroprivreda, što ne služi na čast, nije izgradila ni jedan značajniji elektroenergetski objekat poslije rata.
Rast zaposlenosti kojim se vlada hvali, a o kojem je Indikator.ba izvijestio ipak treba pripisati većim inspekcijskim kontrolama, a što objašnjava recimo visok rast zaposlenosti u turizmu i ugostiteljstvu (kontrole objekata u Međugorju, hostela u Sarajevu, itd.), Na to se Vlada obavezala kako bi mogla namaći novac zbog povećanja penzija.
Ipak, budžetska rupa uprkos većim prihodima od poreza nije zakrpljena, iz nje non-stop curi, a što ovisnici u budžetu poput invalida, penzionera, poljoprivrednika i dr. njabolje znaju jer im njihove prinadležnosti redovno kasne.
Takođe, na rast zapošljavanja uticale su i razne poticajne mjere za zapošljavanje putem Federalnog i kantonalnih zavoda za zapošljavanje i prijemi pripavnika, a manjim dijelom to se može pripisati učniku strukturnih mjera i reformi.
Naravno, federalna vlast zakazala je i kad je u pitanju obnova nakon razornih poplava, a da je tako ne smatra samo nevladin sektor u BiH i građanstvo, nego na to upravo ovih dana vrlo oštro ukazuju i međunarodni zvaničnici.
Građani u FBiH su februarskim protestima jasno iskazali nezadovoljstvo radom vlasti, pa i federalne vlade.
Njihova ocjena o radu vlasti bit će najmjerodavnija, a dat će je već početkom oktobra.