Bizarni poslovi Erdoganovog sina

Da li je sin turskog premijera Tajipa Erdogana bio u službi očevog uzimanja mita? Hoće li Rusi napasti Ukrajinu i kakve bi to posljedice moglo imati? Ovo su neka od pitanja kojima se bave njemački analitičari i mediji.

(DW.DE)

Kolumnisti „Süddeutsche Zeitunga“ i „Die Welta“ bave se optužbama protiv Bilala Erdogana, sina turskog premijera Tajipa Erdogana.

„Kada se sin turskog premijera Bilal Erdogan našao pred Sudom u Istanbulu, njegov advokat Ahmed Ozel je podebeli dosje optužnice nazvao ´nelegalnim i neosnovanim´. U njemu su se, između ostalog, našle fotografije i snimci telefonskih razgovora 32-ogodišnjeg Erdogana. Među njima je bio i snimak jednog razgovora sa ocem Tajipom u kome ga premijer Turske savjetuje da ´novac treba skloniti iz kuće´“, piše “ Die Welt“.´

O istom događaju „Süddeutsche Zeitung“ piše: „Tajip Erdogan je tada rekao sinu: ´Sav novac iznesi iz kuće´. Bilal mu je odgovorio: ´Nemam ja šta iznijeti. Novac u sefu je tvoj´.“

Sin turskog premijera je zbog navodnog telefonskog razgovora već dugo na meti ismijavanja na protestima i na ulicama.

Milioni Turaka su u međuvremenu poslušali razgovor na Youtubeu, ali i putem facebooka i drugih stranica. Ovaj razgovor je, piše „Die Welt“, za renomiranu tursku novinarku Amberin Zaman, koja između ostalog piše i za „Ekonomist“, posve autentičan. Isti list navodi i tvrdnju da je „razgovor montaža“, kako ocjenjuje, po svojim kritikama Erdogana, poznati stručnjak Gareth Jenkins. „Ne podudara se tok razgovora, pozadinski zvukovi su nekonzistentni i sve zvuči kao da je pročitano s papira“, smatra Gareth.

U internetu, na ulicama i u kafeima je Bilal već dugo na meti javnog ismijavanja. Na demonstracijama se pojavio i plakat sa natpisom: „Tataaa! Tu je još 30 miliona! Tataa!“, piše “Die Welt”.

Sudske institucije u Turskoj će se svakako još baviti poslovima Erdoganovog sina, ali je jedno od ključnih pitanja da li je razgovor o novcu između oca i sina autentičan.

Da li je sin bio u službi očevog uzimanje mita?

„O čemu se tu radi? Bilal Erdogan je jedan od ljudi na čelu Fondacije ´Mladi i pomoć u obrazovanju´, osnovane 1996. godine, a koja gradi i upravlja školskim i studentskim domovima. Osnovana je u vrijeme dok je njegov otac slovio za zastupnika fundamentalističke islamske politike. Takvi domovi su bili mjesto za regrutaciju novih kadrova, ali i značajan izvor sredstava“,navodi se u „Die Weltu“.

Optužbe se, stoji u članku „Süddeutsche Zeitunga“, odnose na milionske donacije poduzetnika, dobijanje jeftinih građevinskih parcela na najboljim lokacijama u Istanbulu i izgradnju domova za đake i studente, kao i privatnog univerziteta. „Die Welt“ pojašnjava i detalje optužnice:“Očigledno je da je Fondacija ´Mladi i pomoć u obrazovanju´ rijetko plaćala za zemljište na kome je gradila svoje objekte. Erdoganov sin je osumnjičen i zbog toga što je biznismen Ali Agaoglu poklonio fondaciji zemljište od 20.000 kvadratnih metara, a zauzvrat je dobio dozvolu za gradnju.“

I nije samo on osumnjičen, već i mnogi građevinski poduzetnici, koji su bez nadoknade izvodili radove za fondaciju. Bilal je 2013. Utemeljio i „Fondaciju za čovjeka i obrazovanje“ čije aktivnosti su nepoznate, a ne postoji čak ni internet stranica te organizacije.

„Pitanje je, da li je Bilal bio u službi uzimanja mita svog oca. Ako je snimak telefonskog razgovora autentičan, on je to svakako bio. A ako nije, onda postoji još niz drugih otvorenih pitanja koja čekaju odgovor“, zaključuje se u članku lista „Die Welt“.

Ruska Crnomorska flota na Krimu.

Rusija neće rizikovati dolare sa Zapada

O najnovijim zbivanjima u Ukrajini i napetosti koja raste na relaciji Moskva-Kijev, „Die Welt“ piše:

“Bez Ukrajine Moskva ne može ostvariti euroazijsko carstvo o kome sanja Vladimir Putin. Zbog toga se neće dogoditi rat. Posljedice bi bile teško sagledive, prije svega za Putina. Njegova zemlja se mora i dalje oslanjati na plinske cjevovode koji prolaze kroz Ukrajinu, kroz koje odlazi dragocjeni gas, zahvaljujući kome se Rusiji uplaćuju milioni američkih dolara. To ne znači da se Rusija treba ispustiti iz vida. S jedne strane, Evropa treba Moskvi jasno staviti do znanja da, ako se usudi da napadne Ukrajinu, mora prihvatiti sve nedaće koje će uslijediti. S druge strane, Vašington, London, Pariz i Berlin bi trebali pojasniti Kremlju da Zapad neće ignorisati ruske potrebe.”

„Niko ne može tvrditi da su vodeći ruski političari pozvali na otcjepljenje Krima od Ukrajine. Međutim, oni često ističu kako ih pozivi separatista koji govore ruski jezik obavezuju na to. Naravno da je razumljivo da se u Rusiji drugačije gleda na proteste u Krimu i na cijelu situaciju. No, rusko vodstvo se rukovodi svojim interesima, koji nisu usmjereni samo na zaštitu sunarodnjaka. Ono je svjesno da se igra vatrom u Sevastopolju, gdje je usidrena ruska Crnomorska flota. Tamo pak postoji pokret koji predvodi jedan Rus, a koji naoružane jedinice raspoređuje i blokira saobraćajnice. U trenutnoj situaciji je ova igra izuzetno opasna“, piše „Frankfurter Algemeine Zeitung“.

Analitičar lista „Die Zeit“ smatra da su „Ukrajinci ogorčeni jer se ne nazire ulazak njihove zemlje u EU. Ipak, pokazalo se da su na pravom putu ka Evropi. Koliki uticaj obećavajuće politike može biti pokazuje i novija istorija Evrope. I Poljska je prije 20 godina bila suočena sa korupcijom, Letonija je imala također rusku manjinu kada sae odlučila za ulazak u EU, a Estonija je bila opterećena komunističkim nasljeđem. Ni danas te zemlje nisu perfektne, ali je njihov razvoj svakako priča o uspjehu“, piše „Die Zeit“.
Autor: Faruk Šabanović
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić