“Bitkoin” – Krah globalne virtuelne valute?
U Tokiju kolaps berze globalne virtuelne valute “bitkoin” na kojoj je trgovalo oko milion ljudi. Šteta nekoliko stotina miliona američkih dolara. Prevareni investitori traže pravnu zaštitu i nadoknadu, ali ne postoje zakoni koji regulišu trgovinu virtuelnom monetom.
Autor: Ilija Muslin
Nova forma finansijske prevare sa, moguće, globalnim posljedicama, ovih dana je u fokusu japanskih i svjetskih medija. U prijestonici Tokiju objavljen je kolaps berze na kojoj je oko milion korisnika trgovalo virtuelnom valutom “bitkoin”, čime su bez stvarnog novca ostali investitori koji su u nju uložili nekoliko stotina miliona američkih dolara.
Na ulicama Tokija u toku su protesti stranih državljani koji tvrde da su izgubili čitavo bogatstvo uslijed propasti virtuelne berze poznate pod imenom “Maunt Goks”.
Ovom berzom rukovodili su američki državljani i najveći broj investitora su takođe stranci.
Na ovoj, najvećoj, virtuelnoj berzi na svijetu, jedan “bitkoin” je prije dva mjeseca mijenjan za čitavih 1.200 američkih dolara, ali je njegova vrijednost nakon toga počela naglo da pada.
Kada je digitalna moneta skliznula do nivoa od oko 200 dolara, veb-sajt berze u Tokiju preko kojeg se njime trguje počeo je da otkazuje, da bi, nakon što je pao na svega 130 dolara, u potpunosti prestao da funkcioniše.
Nezadovoljni investitori koji su “bitkoin” kupili po višim cijenama i kojima je tako uskraćena prilika da ga zamijene za stvarnu valutu i povrate bar dio svoje investicije, pokušali su stupe u kontakt sa rukovodstvom berze, ali u tome nisu uspjeli jer su mejl i telefoni berze bili otkazani.
Neki od investitora su i doputovali u Tokio u očajničkom pokušaju da svrate pažnju medija i vlasti na ovaj slučaj, a medijski poslenici naišli su na zatvorena vrata u sjedištu berze.
“Bitkoin” je virtuelna valuta koja omogućuje kupovinu robe i usluga bez korišćenja banaka. Smatra se da je ideja za ovu monetu potekla iz Japana, te da je ustanovljena 2009. godine.
S obzirom na to da je ne reguliše nijedna država, prihodi ostvareni njenom razmjenom za realnu valutu se ne oporezuju.
“Bitkoin” stoga privlači berzanske špekulante, a vrlo je popularan i među američkim libertarijancima, građanima koji se opiru bilo kakvom miješanju države u posao i živote pojedinaca. Među oštećenima je i dosta zaljubljenika u virtuelni svijet interneta.
Najveći nedostatak bitkoina, međutim, upravo i leži u tome što nijedna država ne garantuje za njega svojim deviznim i rezervama zlata, pa ne postoji institucija, poput centralne banke, koja bi zaustavila njegov iznenadni pad. Jedino što ga održava u životu je interesovanje investitora i saglasnost, uglavnom Aj-Ti kompanija da u zamjenu za njega pruže svoje usluge.
Smatra se da je kolapsom berze u Tokiju izgubljeno oko 744.000 “bitkoina”. Njihova ukupna vrijednost u decembru prošle godine iznosila je čak oko 900 miliona dolara, ali se od tada višestruko smanjila uslijed naglog pada berze. Japansko pravosuđe je nemoćno jer ne postoje zakoni koji bi regulisali trgovinu virtuelnom monetom. Ipak, ministar bez portfelja Jošihide Suga izjavio da će vlasti istražiti cio slučaj.
Postoji zabrinutost da bi kolaps berze u Tokiju mogao da izazove domino efekat, odnosno da bi bitkoin, koji trenutno van Japana stoji na oko 400 dolara, mogao da potone u bescijenje, prouzrokojući paniku i zatvaranje drugih sličnih berzi u Kini i SAD.
Ipak, pojedini brokeri su optimistični. Oni tvrde da će bitkoin nastaviti da postoji, sa obzirom da u njega ulažu i ozbiljni investitori koji odgovorno pristupaju uspostavljanju berzi, a da je pad Maunt Goksa deo prirodnog procesa u kojem sa scene nestaju trgovci koji love u mutnom.
“Bitkoin”, mada najvažnija, nije jedina virtuelna valuta na svijetu.
Incident u Tokiju vjerovatno će privući pažnju vlasti širom svijeta na ovu i slične neregulisane virtuelne valute, koje su stvorene sa idejom da omoguće lakše transakcije pa i jednu vrstu zabave korisnicima interneta, ali koje sada zbog svoje raširenosti omogućavaju cvjetanje kriminala.
Naime, pored berzanske manipulacije i prikrivanja tokova novca, virtuelne valute pogodne su i za druge vrste malverzacija, kao što je izbjegavanje zabrane poslovanja.
Tako je, na primjer, poznat slučaj američke kompanije kojoj su zbog sumnje da učestvuje u muzičkoj pirateriji bili zamrznuti bankovni računi, ali je ona nastavila da preko interneta od mušterija prima uplate u bitkoinu i isti mijenja u pravi novac.
