Diskriminacija po Ustavu: Mijenja li se šta u BiH provođenjem presude Sejdić-Finci?

Četrnaest vlada, Statut Brčko Distrikta, deset kantonalnih i dva entitetska ustava, te državni Ustav BiH, osnov su za sistemsku diskriminaciju, tvrde analitičari.

U službenim glasilima još uvijek nisu objavljene verzije dejtonskog Ustava BiH na službenim jezicima bosanskom, srpskom i hrvatskom. Jedina autentična i zvanično dostupna je verzija na engleskom jeziku. No, u svim verzijama, u Članu II (“Ljudska prava i osnovne slobode”), Stav 2 (“Međunarodni standardi”), piše:

“Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima, direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”.

Da li je tako u ustavno-pravnoj praksi BiH i mijenja li se išta provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci? Analitičari su skeptični.

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, misli da se provođenjem presude ne mijenja suština političkih razlika i nepovjerenja.

“Mislim da je dijalog koji se vodi svih ovih godina u BiH na neki način neiskren i ide u tom pravcu da se ništa ne mijenja. Mislim da će i ljudska prava u BiH i dalje biti taoci nacionalističkih nepomirljivih politika, a sa druge strane, jedne inertnosti EU, odnosno, odsustva jasnog i konkretnog pritiska na političke aktere u BiH.”

Vehid Šehić je predsjednik Foruma građana Tuzle i, na prijedlog američkog amabasadora u BiH Patrika Muna (Patrick Moon), jedan od članova ekspertskog tima koji radi na prijedlozima mogućih ustavnih promjena u Federaciji. Smatra da će biti jako teško afirmisati vrijednosti na kojima živi Evropa. Tvrdi da je rješenje individualnih, građanskih prava zadatak nekih novih političara.

“Jer ovdje ne postoje građani, ovdje postoje samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati i time se vrlo vješto manipuliše od strane  političkih stranaka. One to preferiraju, bez obzira da li se radi o strankama sa nacionalnim predznakom ili ne, zanemarujući čovjeka, i to je taj začarani krug u kojem mi trenutno živimo.”

Sa ovakvim Ustavom BiH ne može ući u Evropu

Profesor emeritus (doživotni profesor, op.a.) Univerziteta u Sarajevu, Omer Ibrahimagić, podsjeća da se presuda Sejdić-Finci odnosi samo na ustavnu kategoriju “ostali”. Tvrdi da način na koji se rješava ovo pitanje nema veze sa tom presudom i nema veze sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“Sad se rješava pitanje HDZ-a kao navodno hrvatskog pitanja, a to spada u širu promjenu Ustava u vezi sa onim što Hrvati i Bošnjaci u Republici Srpskoj nemaju pravo da budu u Domu naroda niti članovi Predsjedništva, kao što Srbin iz Federacije također nema pravo da bude u Domu naroda i član Predsjedništva iz reda Srba.”

Profesor Ibrahimagić smatra da Ustav treba promijeniti, ali ne u okviru provođenja presude Sejdić-Finci. Tvrdi da BiH sa Dejtonskim sporazumom niti sa ovakvim Ustavom ne može ući u Evropu, jer ne može na ovakav način funkcionirati.

“Jer oni su, kad su pravili Ustav u Dejtonu, znali da Bosna i Hercegovina ne može ovako funkcionirati. Zato su predvidjeli u Anex-u 10 Kancelariju visokog predstavnika, ono što mi zovemo OHR. OHR, dakle, mora biti u Bosni da bude tumač Dejtonskog sporazuma dokle god bude mjera institucija Bosne i Hercegovine Dejtonski sporazum, a ne novi Ustav.”

Miodrag Živanović, profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci, kaže da je diskriminacija “na vidjelu i djelu” u svakom članu dejtonskog Ustava BiH, jer je sve što se pominje u našem najvišem pravnom aktu vezano za diskriminaciju.

“Provođenje odluke Sejdić-Finci je samo jedan kamenčić, jedan mali djelić u tom mozaiku. Trebalo bi zapravo, po mom sudu, pristupiti temeljnoj promjeni Ustava. Ili da kažem još jednostavnije, trebalo bi uzeti gumicu, sve što piše u ovom Ustavu izbrisati i napraviti novi pravno-politički akt koji bi respektovao, prije svega, savremene evropske standarde.”

Profesor Živanović misli da ni međunarodna zajednica ne vidi neko razumno rješenje naše situacije, jer je život pokazao da se političke elite u BiH ni oko čega ne mogu dogovoriti.

“Ne zato što ne znaju da se dogovaraju nego zato što ne žele. Pošto oni ne žele da urade bilo kakve promjene, ja ne znam šta je tu moguće učiniti. Pravno gotovo ništa. Čak i na narednim opštim izborima iduće godine neće se dogoditi ništa bitno. Jer, u istom tom Ustavu piše, između redova, da nacionalne stranke moraju pobijediti. Dakle, to je jedna pat pozicija za koju, evo, ja ne vidim razumno rješenje. Možda postoje neka nerazumna rješenje, ali razumno ne vidim.”

Fra Petar Matanović, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Brčko Distrikta, kaže da je suština problema u pitanju kako pomiriti nacionalni i građanski kontekst BiH. Tvrdi da odluka Sejdić-Finci treba biti provedena jednako na cijelom teritoriju BiH jer sistem entitetskog glasanja regenerira probleme.

“Jasno je, onda se mora mijenjati Ustav i Republike Srpske i Federacije, a onda, naravno, i države Bosne i Hercegovine. Mislim da do toga neće doći, da se tu, jednostavno, ne mogu sporazumjeti ove političke strukture koje mi imamo, bez neke strane intervencije. Kao što se nije dogodio Dejton bez strane intervencije tako se, mislim, ne može ni ovo dogoditi i mislim da je to samo džaba gubljenje vremena.”

(deutsche Welle)