BiH će imati minoran ekonomski rast u 2015. godine
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine u ovoj godini će biti ponovo skroman, u nivou 1,5 posto, predviđa se u najnovijoj prognozi Svjetske banke za Evropu i Euroaziju, saznaje “Dnevni avaz”.
Prema procjenama, naša zemlja zajedno sa Srbijom će imati najmanji ekonomski rast u regionu. Štaviše, za Srbiju se predviđa negativan trend od 0,5 posto, dok je u Hrvatskoj očekivani ekonomski rast 0,5 posto.
Hrvati u plusu
No, uprkos tome, niska ekonomska osnova male i nerazvijene bh. privrede s ovako minornim rastom nije nimalo ohrabrujuća, posebno jer će, prema istom izvještaju, BiH i dalje imati najveći deficit tekućeg računa, od 8,6 posto.
Primjerice, Srbija ima dvostruko manji deficit, 4,7 posto, dok je Hrvatska u plusu 1,3 posto u pogledu trgovinske razmjene s inozemstvom. Stručnjaci Svjetske banke imaju slične prognoze za BiH i narednih godina, za 2016. se predviđa rast od 2,5 posto, a za 2017. samo tri posto. Kosovo, Makedonija, Crna Gora, pa čak i zemlje iz Evropske unije poput Rumunije, imaju bolje prognoze ekonomskog rasta od naše zemlje.
– U južnoj i istočnoj Evropi, odnosno u zemljama poput BiH, Bugarske, Makedonije i Srbije, i dalje će ekonomije ovisiti o izvozu, odnosno vanjskoj potražnji. Povjerenje potrošača i ulagača je slabo, zbog konstantne političke nestabilnosti, hronično velike nezaposlenosti i krhkog bankarskog sistema koji je pritisnut povećanim brojem loših kredita – navodi se u ovom izvještaju.
Inače, prema podacima Svjetske banke, naša zemlja ima najgore uvjete za poslovanje u regionu, a u protekloj godini situacija je postala dodatno pogoršana. Ta činjenica onemogućava dolazak stranih investitora i znatniji ekonomski rast.
Tabela prikazuje podatke o rastu proteklih godina i procjene do 2017. godine
Vanjski faktori
Kada je u pitanju BiH, situacija, prema navodima stručnjaka, ovisi uglavnom o vanjskim faktorima, odnosno uvjetima u Evropskoj uniji, što jasno govori o nedostatku bilo kakve domaće ekonomske strategije i mjera vlasti. Prema ranijim podacima, deficit tekućeg računa u našoj zemlji uglavnom se pokriva doznakama iz inozemstva i novim zaduživanjima.
Domaća potražnja
Pravi zamah, prema ovim podacima, na drugom je mjestu, u regionu Kavkaza, gdje Turkmenistan, Kirgistan i Gruzija bilježe visoke stope rasta i dolazak stranih investitora. Također, kako je navedeno, i Turska nastavlja, nakon blagog usporavanja, ekonomski razvoj vođen najviše domaćom potražnjom.
avaz.ba
