Bh. srednjoškolci ne preferiraju izvinjenja

U srednjim školama u Kantonu Sarajevo Balkanski institut za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja pri Univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST) provodi istraživanje o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje.

“U okviru ovog naučnoistraživačkog projekta ispitujemo efekte izvinjenja i ponuđenih reparacija na procese kao što su rehumanizacija, povjerenje i oprost. Zapravo želimo da vidimo koji oblik reakcije na zločine počinjene u prošlosti će proizvesti ili povećati spremnost ka oprostu”, kazala je za Agenciju FENA dr. Sabina Čehajić-Clancy, direktorica Balkanskog instituta za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja.

Planirano je, kaže, da se istraživanje u okviru ove studije proširi na ispitivanja u drugim gradovima i manjim mjestima u BiH. U istraživanje je uključena srednjoškolska populacija jer se, navodi, ne želi uključiti bilo koja dobna skupina koja bi na neki način mogla imati direktnog iskustva s ratom.

“Ispitujemo mlade ljude od 16 do 21 godinu zato što nas interesuju isključivo direktni tj. čisti efekti manipulacija, kao što su izvinjenje i reparacija”, kazala je Čehajić-Clancy. Također, ovo istraživanje je interesantno s još jednog aspekta, jer će kako naglašava povezati filmsku umjetnost i nauku. “Dakle, koristimo se filmom kao eksperimentalnom manipulacijom. Uz finansiranje Fonda Otvoreno društvo – Soroš, švajcarske ambasade i uz podršku producentske kuće Pro.ba uspjeli smo napraviti film Unutra, koji je režirao Namil Kabil. Film je napravljen isključivo za potrebu ovog istraživanja”, rekla je direktorica Instituta.

U okviru filma su, ističe, izvršene manipulacije tipa “Da li predstavnica jedne skupine nudi izvinjenje ili ne i šta ona osjeća pri tome, da li se osjeća krivom ili ne ili pak ne osjeća ništa?“. Na taj način su se manipulirale različite emocionalne i druge reakcije, koje se trenutno prikazuju srednjoškolcima u Sarajevu. Pomoću toga se, kaže, mjeri njihova rekacija na ono što su vidjeli odnosno čuli.

Studija o efektima reparacije, izvinjenja i kolektivnih emocija na oprost i pomirenje trebala bi biti završena do ljeta, kada će se objaviti publikacija. Balkanski institut do sada je uradio četiri studije, u okviru kojih je ispitano oko pet stotina srednjoškolaca. Rezultati studija pokazali su da ispitanici ne preferiraju izvinjenja niti bilo koju emociju što je u suprotnosti s početnim hipotezama.

“Više preferiraju priznanje i reparacije, ali istovremeno ne žele čuti nikakvu emociju, iako ona može biti moralnog karaktera. Znači u ovom trenutku bilo koji oblik emocije, pa čak i stid ne žele da čuju. Preferiraju potpuno bezemotivne reakcije, odnosno čisto priznanje bez izvinjenja”, istakla je Čehajić-Clancy. Ipak ono što bh. srednjoškolci uvažavaju jesu konkretne odštete tipa povratka izbjeglica kućama, zatim da se daju afirmativne akcije kao što su povlastice pri zaposlenju, pri besplatnom zdravstvenom osiguranju, školovanju i slično.

“Prema tome, izvinjenja su im prazne riječi i kod njih ne piju vode. Bolje reaguju na ‘suho’ priznanje, nego na priznanje koje prati stid”, objasnila je. Iz tog razloga su u planu još dvije studije, jer članovi Instituta žele saznati zašto srednjoškolci preferiraju neemotivnu reakciju naspram stida?

FENA

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close