Većina mladih svoju perspektivu ne vidi u BiH, a glavni motivatori njihovog odlaska od 2015. godine su roditelji
O egzodusu stanovništva i depopulaciji zemlje, kao najvećem problemu s kojim se BiH suočava, svjedoče i posljednji podaci Agencije za statistiku BiH o tome da je u školskoj 2023./2024. godini broj upisanih srednjoškolaca manji za blizu 50.000 u odnosu na deset godina ranije.
Sve loše
Ove školske godine nastavu u 311 srednjih škola u BiH pohađa 107.821 učenik, dok je u isti broj škola u 2018./2019. godini bilo upisano 156.350 učenika. Iako je broj učenika manji za 48.529, u istom broju škola danas rade samo 483 nastavnika manje.
– Već petnaestak godina upozoravamo na pogubne posljedice depopulacijskih procesa u BiH, koji iz godine u godine pokazuju sve lošije stanje, da bh. stanovništvo rapidno stari, ima problem s radno sposobnim stanovništvom, a u budućnosti i s prostom održivošću – kaže profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić.
Amer Osmić. Facebook
Komentirajući broj upisanih srednjoškolaca, Osmić kaže da je on u nekim kantonima manji i za 50 posto, pa je jasno da veliki broj mladih svoje obrazovanje nastavlja u zemljama zapadne Evrope ili čak susjedstva.
Šta da rade
Većina mladih svoju perspektivu ne vidi ovdje, kaže naš sagovornik, a glavni motivatori njihovog odlaska od 2015. godine su roditelji.
– Vrlo često ćete čuti mnoge roditelje koji kažu da im je draže gledati dijete putem društvenih mreža, ali da je sigurno i da ima adekvatna ili bilo kakva primanja za svoj rad. Taj trend, prema mojim i istraživanjima mojih kolega, ako nešto ne uradimo, samo će se nastaviti – dodaje Osmić.
Strategija zaustavljanja odlaska
Problem depopulacije zajednički je svim narodima u BiH, pa ovoj zemlji pod hitno treba posebno ministarstvo nadležno za populacionu politiku, koje mora ponuditi strategije zaustavljanja odlaska u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu.
– Osnovni cilj mora biti da se građanima vrati perspektiva, jer glavni problem je što mladi ne vide da će im u BiH biti bolje ni za 5, a kamoli 15 godina. Mora postojati jasan plan za poboljšanje svakog segmenta života – ističe Osmić.
Piše: Alen Bajramovic
avaz
