Izbor Predsjednika SDP BiH neposrednom demokratijom

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine je u nedjelju, 31. V. 2015. god. održala prve demokratske izbore u historiji Bosne i Hercegovini, gdje su se birali predsjednici općinskih odbora, predsjednici kantonalnih odbora u Federaciji BiH i predsjednici regionalnih odbora u Republici Srpskoj. Naglašavam da je riječ o PRVIM demokratskim izborima, jer po onima koji su u helensko – rimskoj klasičnoj civilizaciji (Klisten, Publikola) stvorili demokratski sustav, jedina istinska i prava demokratija je ona neposredno demokratska, dok delegatski sustav i konvencijski sustav to jednostavno nisu. I višestranački sustav nije demokratski, ako su stranke/partije autokratski, delegatski i oligrahijski ustrojene.

(Autor  tacno.net)

Po zadnjim vijestima većina lokalnih i kantonalno/regionalnih predsjednika je izabrana već u prvom krugu, dok će manji ostatak morati izaći i na drugi krug. Prije Kongresa SDP BiH (koji se mora održati u oktobru ove godine) ostalo je na osnovi Rezolucije SDPa, usvojene na Kongresu u ranim jutarnjim satima 7. XII. 2014. god. još da se izabere i Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH na isti način, od svih članova koji su izmirili statutom propisane obaveze. Ovi, za javnost najzanimljiviji izbori, će se održati u septembru ove godine. Prije ulaska u samu kampanju, predlažem da se otklone svi oni nedostatci i nedoumice koji su se pojavili u toku kampanje za općinske i kantonalne izbore. Prvo bi oficijelna kampanja trebala da traje znatno duže, najmanje tri sedmice. Trebalo bi više animirati običnu javnost i medije, da vide kako se to radi u SDPu, jer to se ne radi samo radi članova SDP, nego kako bi se svim našim ljudima pokazalo šta je to demokratija i da ona može funkcionirati u našem društvu naviknutom na autokratiju, naštimani delegatizam ili naštimane konvencije. Zatim bi konačno trebalo riješiti pitanje naplata tih članarina i reguliranja ko je platio, ko nije…itd…itd… Osobno je mišljenje da se na tome treba držati principijelno. Aktivno i pasivno pravo glasa bi trebalo da imaju svi oni koji do trenutka raspisivanja izbora za Predsjednika SDP BiH su članovi SDP BiH sa izmirenim obavezama. Kandidati bi trebali da imaju potpuno ravnopravan tretman od pristupa biračkim spiskovima, do promatrača pa do pristupa infrastrukturi Partije. Protiv sam tajnosti i intriga, kao i anonimnog „skrivanja iza taraba“, dvostrukih igara, kalkuliranja „ja tebi – ti meni“. Predsjednik SDP BiH treba da ima u sebi karizmu, hrabrost, vrline i visoki integritet osobnosti, a ne da je neka vrsta „mahalskog petljanca“ ma koliko mu to kratkoročno koristilo. Zato zastupam tezu da kandidati javno izađu i sa svojim „timovima“, odnosno ljudima na koje računaju. To je mnogo bolje, nego da po kafanama saznajem ko je za koga ili ko je protiv koga. U našu kulturu se mora vratiti doza starinskog „obraza“ i poštenja, a preduvjet toga je iskrena otvorenost i odgovornost.

Kako bi se spriječilo uobičajeno balkansko politikanstvo i demagogija držim da kandidati trebaju da se fokusiraju na programska, statutarna i praktična i realna pitanja i rješenja. Personaliteti su nebitni ako se ponude programsko – sistemski i funkcionalno praktični stavovi. U tom smislu predlažem određene stavove za potencijalne kandidate i njihove timove:

  1. Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovina kao politička partija moderne, demokratske ljevice.
  2. Dalje programsko profiliranje SDP BiH u smjeru njenog definiranja kao okosnice oko koje se okupljaju i prema kojoj gravitiraju ideje ljevice. Zalaganje za pluralistički pristup, koji bi SDP BiH učinio „zajedničkim krovom“ za sve one koji su sebe pronašli u idejama koje se smatraju lijevim centrom i ljevicom.
  3. SDP BiH bi se i statutarno prilagodio načelima pluralne ljevice, tako što bi se „legaliziralo“ postojanje unutarnjih klubova ili platformi koje bi djelovale sa različitih idejnih postavki svojstvenih misli ljevice i lijevog centra (npr. platforma za progresivni demokratski socijalizam…itd…).
  4. Nastavak demokratizacije Partije, u kojoj bi se načelo neposredne demokratije primijenilo i na izbor članova Glavnog odbora, te sastavljanje kandidacionih listi za općinske, kantonalne, entitetske, državne izbore. Neposredna demokratija bi se primijenila i na izbore organa unutar interesnih organizacija (Forum mladih, Forum seniora, Forum sindikalnih aktivista/aktivistica). Dalje razvijanje savjeta/vijeća i njihovih opsega djelatnosti.
  5. Ograničavanje mandata izabranih funkcionera u Partiji (Predsjednik, predsjedništvo, Glavni odbor, predsjednici Kantonalnih i općinskih odbora, članova kantonalnih i općinskih odbora) na najviše dva uzastopna izborna ciklusa.
  6. Donošenje Kodeksa koji bi definirao pravila ponašanja članova, funkcionera, kandidata i na partijskim i općim izborima, i svih onih koji obavljaju političke i javne funkcije i službe zahvaljujući prijedlogu SDP BiH.
  7. Konačno zaokruživanje kartice SDP BiH o sopstvenoj imovini, financijama, zaposlenicima.
  8. Ne prihvatanje učestvovanja u negativnoj kampanji unutar partijskih izbora. Na negativne napade ne treba uzvraćati istom mjerom, niti trošiti vrijeme i resurse na odgovaranje na neargumentirane optužbe ili moguće laži upućene bilo prema pojedinim kandidatima ili pojedinim članovima njihovih izbornih timova. U slučaju poraza u fer utakmici i fer izborima, treba se čestitati pobjedniku i staviti se bespogovorno na dalje raspolaganje i novom predsjedniku SDP BiH, rukovodstvu i Partiji u cjelini. Sa druge strane, i pobjednik na izborima treba cijeniti druge kandidate i nipošto ne smije primjenjivati neki revanšizam prema njima, nego naprotiv uvijek računati na njihove sposobnosti i umijeća i boriti se i za njihovo mjesto u sustavu SDP BiH. Čast, Vrlina i Istina.
  1. Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine kao aktivni sudionik i odnosi na međunarodnom planu. 
  2. Socijaldemokratska Partija Bosne i Hercegovine bi trebala nastaviti svoju pripadnost Socijalističkoj Internacionali i suradnju sa Partijom europskih/evropskih socijalista, ali se bilo kao cjelina ili samo preko svojih posebnih klubova/platformi treba otvoriti i prema Progresivnoj Alijansi, Partiji europske/evropske ljevice, Europskoj/Evropskoj antikapitalističkoj ljevici, Nordijskoj zeleno – lijevoj alijansi, Europskoj/evropskoj zelenom partijom i uspostaviti kanale komunikacije, suradnje i asocijacije.
  3. Na regionalnom planu Socijaldemokratska partija BiH bi trebala nastupati znatno agilnije i otvorenije, nudeći zajedničke aktivnosti, projekte i rješenja kako bi se rješavali problemi na Balkanu i otvorile nove staze progresa u ovom dijelu Europe/Evrope. Podržavati asocijacije i zajednički nastup na regionalnom, balkanskom planu. Ujedinjeni Balkan u Ujedinjenoj Europi/Evropi.

 

  • Očuvanje temeljnih svjetonazora
    1. Antifašizam, kosmopolitizam, poštovanje slobode savjesti, spoznaje, kreacije, poduzetništva i izbora. Pravo na slobodu govora i izraza, kao i udruživanja izuzev ako nije riječ o nečemu što je vezano za kriminal, ekstremističko – terorističku aktivnost i nasilništvo. „Svaki pojedinac je slobodan u onoj mjeri u kojoj njegova sloboda ne ugrožava slobodu drugog pojedinca.“
    2. Bosna i Hercegovina kao jedinstvena država republikanskog tipa, demokratskog političkog uređenja, sa snažnim, funkcionalnim i djelotvornim institucijama u kojima se poštuju i njeguju prava i održavaju odgovornosti njenih građana i naroda. Promoviranje regionalne i lokalne decentralizacije. Zakonska ravnopravnost svih građana bez obzira na porijeklo, godine starosti, rod/gender, seksualnost i rasno, etničko, nacionalno, političko, idejno, religijsko ili vjersko opredjeljenje.
    3. Nesvrstana vanjska politika. Politika nemiješanja u unutarnje stvari drugih država, ali i nedozvoljavanje miješanja u unutarnje/unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Podrška ugnjetenim i progonjenim narodima i pojedincima i njihovoj pravednoj borbi. Promoviranje regionalnih, europskih/evropskih i internacionalnih asocijacija.
    4. Socijalna pravda i zaštita interesa rada i skromnijih slojeva stanovništva. Održavanje sindikalnih i kolektivnih prava radnih slojeva stanovništva. Industrijalizacija i debirokratizacija ekonomije. Prava penzionera i omladine.
    5. Obrazovanje, znanost/nauka, kultura i odgoj otvoreni za sve ljude i oslobođeni bilo kakvog ideološkog, religijskog ili političkog i društvenog pritiska i okova.
    6. Zdravstvo i medicinska zaštita na svim nivoima otvoreni za sve ljude.
    7. Odlučna borba protiv kriminala i korupcije u svim dijelovima našega društva. Depolitizacija i deideologizacija sudstva i tužiteljstva. Odlučna borba protiv bilo kojeg ekstremizma, bez obzira sa koje strane dolazila. Odlučna borba protiv svih oblika diskiminacije i segregacije. Odlučna borba protiv dominacije dekadentnih pojava.
    8. Očuvanje ekološkog i prirodnog okruženja, posebno voda, šuma i čistoće zraka u što je moguće većoj mjeri kroz sustave održivog razvoja. Neovisnost u energetskim, prehrambenim i vodenim potrebama. Zaštita domačih resursa.
  1. Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine u odnosu na druge subjekte političkog i društvenog života u BiH.
    1. Koaliciona, partnerska i skupštinska otvorenost prema potencijalnoj suradnji sa svima onima koji se zalažu za slične idejne, programske i praktične ciljeve i projekte. U prvom krugu dolaze u obzir druge stranke ljevice i lijevog centra, u drugom krugu se nalaze stranke centra i desnog centra koje imaju i formalni i praktični građansko – demokratski karakter i djelovanje, u trećem krugu bi SDP BiH mogao po određenim (ali samo onim strateške, egzistencijalne ili državotvorne prirode) pitanjima surađivati i sa političkim subjektima koji izlaze iz okvira građansko – demokratskog opredjeljenja. Uvijek je potrebno imati na umu da je suradnja sa strankama koje nisu demokratske (znači zasnovane su na načelima delegatizma i autokratizma) obično „nužno zlo“ zbog realnih političkih okolnosti. Bezuvjetno je isključena bilo kakva suradnja sa onima koji se zalažu ili praktično provode neonacističke, neofašističke, šovinističke, religijsko – fundamentalističke politike i ideje ili njeguju historijske tradicije nacističkih, ustaških, četničkih pokreta i podržavaju osuđene ratne zločince i ratnozločinačke agende.
    2. Pristupiti razgovoru sa tri glavne institucionalizirane religijske zajednice (IZ BiH, SPC, RKC u Hrvata) kako bi se pokušalo iznači neko rješenje u odnosima sa njima, pri tome ne odstupajući od nekih svjetonazorskih principa (genetska istraživanja, pravo na vještačku oplodnju, pravo žene na abortus, pravo na razvod, prava gay i biseksualne populacije, dozvola dobrovoljnog doniranja organa u medicinske svrhe, pravo pojedinca na izbor vjerskog ili religijskog opredjeljenja ili neopredjeljenja, odvojenost države i njenih javnih institucija od religije). Pristupiti razgovoru i sa drugim vjerskim i religijskim abrahamističkim zajednicama (Jevrejska općina, Šije, Vehabije, razne protestantske denominacije…itd…itd…) i neabrahamističkim zajednicama (deisti, agnostici…itd…). Odvojiti partijska vrata bilo kojem pojedincu koji podržava program, statut i djelovanje SDP BiH bez obzira na vjersku ili religiozno pripadnost ili nepripadnost.
    3. Pristupiti komunikaciji sa nevladinim sektorom u njegovom najširem dijapazonu.

„Ko se bori, taj može i izgubiti; ali ko se ne bori, taj je već izgubio.“

Berthold Breht

__________________

O autoru:

Dr. sc. Salmedin Mesihović je rođen 5. IV. 1975. god., u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek historija u oktobru 1999. god., na temu „Glasinačka kultura“. Od aprila 2000. god. zaposlen je na istom Odsjeku kao asistent na nastavnom predmetu Opća historija starog vijeka.  Poslijediplomski studij iz arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je krajem 2001. god., i magistrirao na temu «Problem kulturne i etničke zajednice Autarijata» 7. VI. 2004. god. u Zagrebu. Naredne 2005. god. nastavio je školovanje na jednogodišnjem doktorskom studiju iz stare povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temi «Dezitijati: kulturna i narodnosno-politička  zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba» 30. I. 2007. god. u Zagrebu. U martu 2009. god. izabran je u zvanje docenta na oblast stari vijek na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta. U aprilu 2009. god., izabran je za šefa Katedre za arheologiju Odsjeka za historiju.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close