Balkanski lideri okreću leđa demokratiji
Lideri balkanskih država formalno podržavaju demokratiju, ali je svojim djelovanjem sve više podrivaju, prenose neki mediji na njemačkom jeziku. Neki od tih medija pišu i o talasu azilanata sa Kosova.
(DW.DE)
U brojnim državama jugoistočne Evrope etablirali su se lideri koji ugrožavaju temelje demokratije. Prepoznatljiva je šema djelovanja koja se zasniva na difamiranju (blaćenju prim. red.) političkih protivnika i nezavisnih medija, te od slavljenja poteza vlade, piše Neue Zürcher Zeitung:
Nezavisni mediji su na udaru vlasti (protest novinara u Banjaluci, januar 2015.)
“Mediji na Balkanu “vježbaju” autocenzuru. “Blic”, nekada kritički nastrojen list blizak opoziciji, podiže optužbe protiv poznatog glumca i homosekusalca Gorana Jeftića da je pedofil, a istovremeno piše hvalospjeve Vučiću. Tako se stvara klima straha u kojoj se kritički nastrojeni mediji i intelektualci sve više ustežu da kritikuju vladu, a javnost se “vaspitava” da bude odana vladi.
Ali, kako ljudi poput Aleksandra Vučića u Srbiji, Nikole Gruevskog u Makedoniji, Milorada Dodika u Republici Srpskoj ili Mile Đukanovića u Crnoj Gori pobjeđuju na izborima? Da li su birači naivni ili odista žele male diktatore? Iako za neke birače važi i jedno i drugo, odgovor je jednostavan: birači glasaju za malo novca ili za posao. Glasovi se kupuju. Zbog krize je 50 ili 100 eura danas više vrijedno nego prije nekoliko godina. Osim toga, postoji direktna veza između radnih mjesta i podrške vladajućoj stranci. Za dobijanje posla u javnim preduzećima u državama bivše Jugoslavije danas je još važnije biti član partije nego što je to bilo u doba komunizma.
Lideri Balkana su na konferenciji u Berlinu (28.8.2014.) formalno podržali demokratizaciju njihovih država i približavanje EU
A partije se programski i ideološki jedva razlikuju i od Sarajeva do Beograda se može čuti – “svi su isti”. Stoga izgleda racionalno glasati za one koji vama lično donose makar i malu prednost. Tako iza nacionalističko-populističke fasade stoji klijentelistička mreža uz čiju pomoć stranke osiguravaju svoju vlast. Njihove izjave da žele reforme su samo prazna obećanja, u praksi se malo toga dešava. Takvo stanje odgovara državama i strankama unutar EU koje su protiv proširenja. Sve prisutnije autoritarne vlade na Balkanu su razlog da se i dalje odlaže prijem tih država u EU. Tako postoji simbioza između protivnika proširenja i autoritarnih političara Balkana”, stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.
Lažne nade Kosovara
Hiljade građana Kosova je tokom proteklih mjeseci zatražilo azil u zapadnim državama.
Hašim Tači
To je jedan od razloga za intervju sa kosovskim ministrom vanjskih poslova Hašimom Tačijem koji objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Zbog čega Kosovari napuštaju svoju domovinu, glasilo je jedno od pitanja na koje Tači odgovora:
“To je posljedica čudnih glasina da Njemačka velikodušno dijeli radne dozvole i dozvole boravka. To je apsurdno, ali je dovelo do toga da sve više ljudi ilegalno putuje za Njemačku. Čak i neki mediji na Kosovu su u januaru objavili priče o ljudima odavde koji su u Njemačkoj navodno dobili stan i radnu dozvolu. Neki inače ozbiljni komentatori tvrde da države Zapadne Evrope zbog negativne stope nataliteta sada zovu Kosovare da se dosele. To nije tačno, ali je to bio povod za ljude da krenu.”
Hiljade Kosovara je otišlo na Zapad u nadi da će dobiti azil
Reporter FAZ-a je postavio i pitanje šta se u Prištini misli o diskusiji u Njemačkoj da se Kosovo, poput BiH, Srbije i Makedonije, stavi na listu “sigurnih zemalja”.
“Kosovo je sigurno. Priština ima nižu stopu kriminala od većine njemačkih gradova. Njemačka bi učinila dobro kada bi Kosovo proglasila sigurnom državom porijekla. Ipak, Kosovari bi morali biti u prilici da legalno putuju u Njemačku. Mladi ljudi su isfrustrirani. Oni se nalaze sat vremena leta avionom od Njemačke, ali ne mogu da posjete Berlin, da dođu na neki koncert ili kao učenici odu na razmjenu. EU je liberalizovala vizni režim sa državama poput Kolumbije ili Moldavije. Nije pošteno da se to nije učinilo i u slučaju Kosova”, tvrdi Tači.
- Autor Azer Slanjankić
