Aneksija Bosne i Hercegovine 1908. (Foto)

Aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, bila je nastavak procesa koji je započet Berlinskim kongresom 1878. godine, kojim je formalno, Bosna i Hercegovina bila pod turskim suverenitetom, ali u stvarnosti, pod austro-ugarskom okupacijom.

Okolnosti koje su inicirale Austro-Ugarsku na pripojenje bili su revolucionarni događaji u Osmanskom carstvu i mlado-turska revolucija u julu 1908. godine. Pobunjenici su prilikom te revolucije, natjerali sultana da ponovo uvede stari Ustav, te sazove Parlament sa izabranim zastupnicima iz svih krajeva, što je uključivalo i Bosnu i Hercegovinu, jer je ona formalno bila dio turskog teritorija.

Izbor bosanskohercegovačkih predstavnika, u Beču su shvatili kao prijetnju prevlasti Turske, te su hitno donijeli Dekret, kojim su pripojili Bosnu i Hercegovinu Austro-Ugarskoj monarhiji. Dekret Austro-Ugarske o aneksiji BiH, objavljen je 06. oktobra 1908. godine. Podsjećanja radi, Bosna je pod austro-ugarskom vlašću ostala sve do 1918. godine.

Historija.ba

Aneksija BiH od strane Austro-Ugarske

Naime, koliko znam, 1878. godine završen je rusko-turski rat između Rusije i Austro-Ugarske na jednoj strani i Osmanskog Carstva na drugoj u kojemu Rusija kao pobjednica stiže skoro do Carigrada nakon čega dolazi do sklapanja primirja. U tom primirju uvjete je kao pobjednica definirala Rusija prema kojima je donesen sporazum da se Bugarska znatno proširi i dobije punu autonomiju od Osmanskog Carstva. Austro-Ugarska kao saveznica Rusa tada nije bila zadovoljna sporazumom pa je naknadno iste 1878. godine održan Berlinski kongres na kojemu su korigirani uvjeti prvotnog primirja i u kojemu je određeno da Bosna i Hercegovina ostane još teritorijalno pod Osmanskim Carstvom, ali da bude dovedena pod Austro-Ugarsku upravu.

1908. godine u Osmanskom Carstvu dešava se Mladoturska revolucija gdje su intelektualci i časnici iz pobunjeničkih redova natjerali sultana da opet uspostavi Ustav iz 1876. godine te sazove Parlament. Sazivanje Parlamenta je značilo biranje i pozivanje zastupnika iz svih krajeva Carstva što je uključivalo i BiH jer je ona formalno bila dio turskog teritorija. Čim su vlasti u Beču doznale da su muslimani i pravoslavci iz BiH stvarno odlučili birati zastupnike koje bi poslali u Carigrad, čime bi ugrozile pripadnost BiH Austro-Ugarskoj i potvrdile njenu pripadnost Turskoj, hitno su donijele dekret kojim su anektirale Bosnu i Hercegovinu. Aneksija je izazvala veliku političku krizu jer se smatralo da je Austro-Ugarska izigrala dogovor sa Berlinskog kongresa. Dodatno aneksija je ozbiljno ugrozila interese carske Rusije, koja je imala interese na Balkanu, Britaniji i Francuskoj je ugrožavalo interese jer je u tome vidjela njemačko osiguravanje trase strateške željezničke prometnice Berlin-Bagdad, a Kraljevini Srbiji je ugrozilo njene tajne želje za širenjem na zapad. S druge strane Njemačka, kao saveznica Austro-Ugarske, je podržavala aneksiju.

1909. godine Austro-Ugarska se obvezala isplatiti Turskoj novčanu odštetu i osigurati muslimanima u BiH potpunu slobodu pa Turska službeno priznaje aneksiju BiH. Njemačka daje Rusiji ultimatum da prizna aneksiju što je Rusija odmah i učinila, a nakon toga su je priznale Kraljevina Srbija i Kraljevina Crna Gora. Austro-Ugarska nije poticala da se Hrvati povezuju s hrvatskim dijelom unutar Monarhije niti Srbi s Kraljevinom Srbijom već su propagirali odvojeni razvoj Bosne i Hercegovine od Hrvatske i Srbije potičući bošnjaštvo.

Aneksiona kriza – PDF

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close