Analiza: Pročitajte koliko će građani BiH platiti političkim partijama iz svog džepa!

Prema nalazima ovog istraživanja samo u 2014. predviđeno je da se strankama raspodijeli oko 24 miliona KM sa različitih nivoa vlasti.

„Ova sredstva se dodjeljuju iz budzeta za funkcionisanje stranaka i za poslaničke i odborničke klubove. I ranijih godina su se iznosi kretali oko 20 miliona godišnje, prema CIK-ovoj evidenciji, koja opet ne obuhvata izdvajanja za klubove, pa je taj iznos onda ipak veći, i izađe na kraju u prosjeku oko 23-24 miliona godišnje” kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka TI BiH.

Kako bi se što slikovitije prikazala ova sredstva i kako bi građani konačno shvatili da se ovdje radi o njihovom novcu koji se izdvaja za stranke, podaci su predstavljeni kroz prosječnu penziju u BiH.

Takav podatak govori da ta 24 miliona zapravo predstavljaju 71.428 prosječnih penzija, tj. 6.000 penzionera je za isti novac moglo dobijati penziju tih godinu dana

Korajlićeva kaže kako nije sporno da je zakonom predviđeno finansiranje stranaka iz budžeta, već činjenica da nema kontrole nad utroškom ovih sredstava i nema pritiska javnosti da se troškovi stranaka učine transparentnijim.

„Zbog toga i želimo na ovaj način približiti te podatke građanima, poredivši sa nečim sa čim se mogu poistovijetiti” ističe ona

Na drugu stranu, građani u BiH nekako i nemaju osjećaj da zapravo oni većinski finansiraju partije u BiH, pa se postavlja pitanje zašto je to tako?

Ivana Korajlić kaže kako je to s jedne strane zbog generalne netransparentnosti institucija i odnosa predstavnika vlasti prema javnim sredstvima kao prema sopstvenim, pa i sami građani onda nemaju osjećaj da je to njihov novac a sa druge strane, građani se još nisu navikli da traže informacije i pozivaju političare na odgovornost.

„Građani su ti koji finansiraju izbore, finansiraju kampanje, finansiraju rad političkih stranaka, jer je neka osnovna pretpostavka demokratije da isti ti onda politički subjekti su tu da rade u interesu građana. Kod nas se to sve poremetilo, partije smatraju institucije, javna preduzeća ii javna sredstva kao svoj izborni plijen i nagradu za osvojene izbore, pa onda sa tim istim javnim sredstvima raspolažu kako žele. A građani to nijemo posmatraju” kaže za BUKU Ivana Korajlić.

 

 

Ona kaže da što se tiče mijenjanja sadašnjeg stanja ono s emože dogoditi samo s jedne strane opismenjavanjem građana kojima će se objasniti da su milioni kojima se političari razbaciju kako u trošenju, tako i u predizbornim obećanjima, zapravo sredstva svih nas i da mi trebamo da imamo glasa u tome kako će se trošiti naš novac.

„Možda kada bi građani znali i vidjeli koliko se mjesečno njihovih primanja slije u budžet, možda bi imali drugi odnos prema utrošku njihovih sredstava, jer bi im bilo opipljivije, nego sada kada se ova sredstva automatski uplaćuju u budžet a da građani ni nemaju osjećaj da su to oni zaradili i doprinijeli” kaže naša sagovornica.

Ona za kraj zaključuje kako institucijama, tj. elitama, naravno odgovara ovakav stav građana te ih dodatno nastoje da držati poslušnima i u neznanju.

Ovakvim podacima koji se objavljuju želi se promijeniti takav stav te navesti građane da prate šta se radi sa njihovim novcima i da traže da im se polažu računi.