Analiza DEP-a: “Mješovita slika“ ekonomske aktivnosti u BiH

Dostupni pokazatelji realnog sektora za juli 2015. godine daju „mješovitu sliku“ ekonomske aktivnosti u BiH, navodi se u makrokonomskoj analizi januar-juli 2015. Direkcije za ekonomsko planiranje.

Naime, s jedne strane tu je značajan porast vrijednosti vanjskotrgovinskog deficita roba od 6,7% (g/g), dok je s druge strane zabilježeno postepeno ubrzavanje rasta industrijske proizvodnje, te snažan realni rast prometa maloprodaje od 8,3%.
Porast vrijednosti vanjskotrgovinskog deficita je prije svega bio nošen sve bržim rastom uvoza na godišnjem nivou uz usporen rast izvoza u odnosu na stopu iz drugog tromjesečja.
Tako je u julu stopa godišnjeg rasta robnog uvoza od 4,3% bila skoro dvostruko veća u odnosu na izvoz.

Ipak, treba naglasiti da je glavnu ulogu ubrzavanja rasta robnog uvoza imao uvoz sirove nafte koji je za 2,5 puta bio veći u odnosu na juli prethodne godine. Drugim riječima, nagli rast uvoza u julu je u velikoj mjeri bio vezan za aktivnosti rafinerije u Brodu, a manje za kretanja domaće tražnje.
To donekle potvrđuje i skroman rast PDV prihoda po prijavama od svega 1,7% (g/g), što je ispod stope na kraju polugodišta.

Ipak, rano je donositi zaključke o trećem kvartalu na bazi nekoliko indikatora jednog mjeseca. Ostaje da se vidi da li će trend postepenog jačanja ekonomske aktivnosti iz prvog polugodišta biti nastavljen.

Naime, nakon što je realno stagnirao u prvom kvartalu, vanjskotrgovinski robni deficit je u drugom tromjesečju bio za 2,1% niži u odnosu na isti period prethodne godine. Do toga je prije svega dovelo ubrzanje godišnjeg rasta izvoza u drugom u odnosu na prvo tromjesečje i to uprkos ubrzanju rasta robnog uvoza. Ovo je bilo praćeno postepenim ubrzanjem rasta prerađivačke industrije i
maloprodaje, za razliku od građevinarstva koje u drugom tromjesečju bilježi blag realni pad (0,7%) radova na godišnjem nivou.

Konačno, dostupni pokazatelji ukazuju da je ekonomski rast u prvom polugodištu bio nošen prije svega domaćom tražnjom uz rastući doprinos vanjskog sektora.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close