Kako spriječiti govor mržnje u online medijima!?

“Niste nevidljivi – Pravosuđe i mediji u interesu javnosti” naziv je okruglog stola namijenjenog predstavnicima pravosuđa, policije, urednicima i novinarima online medija u BiH, koji je održan danas u Sarajevu u organizaciji Vijeća za tisak u BiH u suradnji s Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem BiH.

Cilj skupa bio je razmatranje slobode i odgovornosti online komunikacije i iznalaženje što efikasnijih načina za zaustavljanje i kažnjavanje govora mržnje.

Rezultati istraživanja objavljeni u publikaciji “Izvještaj u sjeni za BiH – Indikatori medijskih sloboda u zemljama članicama Vijeća Europe” pokazuju da iako BiH ima gotovo idealan zakonski okvir za zaštitu slobode izražavanja i medijskog izvještavanja, primjena zakona nije adekvatno razvijena niti je praksa provođenja zakona ujednačena.

Jedan od izlagača na ovom skupu, šef Katedre za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli i član Žalbene komisije Vijeća za tisak u BiH Enes Osmančević ističe da je tema ovog skupa akcija “Niste nevidljivi”, koja se odnosi na otkrivanje prenositelja govora mržnje u online medijima.

“Tu akciju koja ima za cilj da suzbije anonimne komentare i govor mržnje od ljudi koji se kriju iza ‘nick nameova’, nastavit ćemo dijalogom da bi otkrivanje ljudi koji šire govor mržnje bio efikasniji. U tom je smislu vrlo važna pomoć policije, tužiteljsta i pravosudnih organa da bi govor mržnje bio sankcioniran u smislu krivičnog zakona”, kazao je on.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Banja Luka i predsjedavajući Žalbene komisije Vijeća za tisak u BiH Miodrag Živanović smatra da je suradnja medija, policije i sudskih organa za sada u domenu samoregulacije, jer, kada je riječ o govoru mržnje i problemima s kojima se mediji susreću, bh. zakonodavstvo još nije predvidjelo takve slučajeve niti postoje relevantni propisi.

“Ta suradnja se odvija prije svega putem Žalbene komisije Vijeća za tisak, gdje pokušavamo da dogovorima riješimo da slučajevi ne dođu u sud. Trebalo bi da što manje slučajeva govora mržnje, kojima se narušava Kodeks za tisak i moralne vrijednosti, budu u sudovima”, istaknuo je on.

Suradnju ovih institucija Živanović ocjenjuje dobrom, ali je potrebno unaprijediti zakonsku regulativu da bi se dobilo uporište za sankcioniranje slučajeva govora mržnje.

“Treba odrediti u krivičnom i prekršajnom zakonu kako da reguliramo barem taj dio pitanja da se sankcije mogu provoditi, ali i pitanje odgovornosti kao najvažniji segment”, zaključio je on.

Pomoćnica direktora za emitiranje u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) Helena Mandić navodi da u RAK-u u posljednje vrijeme nije bilo toliko prijava o govoru mržnje.

“U periodu kada smo tek osnovani 1998. godine imali smo puno više takvih slučajeva, sve do 2001. godine. Od tada se bilježi značajan pad čak i prijava u vezi s govorom mržnje. Za jedan period je bilo karakteristično, što se sada smirilo, da su mnogi u javnosti sve izjave karakterizirali kao govor mržnje, te je taj termin bio izmanipuliran. U ovoj godini nijedan slučaj govora mržnje nije prijavljen”, kazala je ona.

Navodi da sankcije koje izriče RAK uvijek ovise od prirode prekršaja i okolnosti te da imaju mogućnost da izriču upozorenja, novčane sankcije, suspenzije dozvole i u krajnjoj liniji oduzimanje dozvole.

Fena

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close