Adnan Huskić: Nacionalistička retorika je dimna zavjesa za pljačku

Politički analitičar Adnan Huskić u intervjuu za Vijesti.ba govori o demonstracijama u Federaciji BiH, političkom spinu, (ne)mogućnosti da se građanski protesti pretvore u etničko – vjerske konflikte, plenumu građana, očekivanjima od dolaska visokih evropskih zvaničnika u BiH naredne sedmice, te mogućnosti posebnog programa pristupanja BiH EU.

VIJESTI.BA: Svjedoci smo višednevnih demonstracija širom Federacije BiH, socijalna eksplozija se nije mogla izbjeći u izuzetno lošoj ekonomskoj situaciji. Kako gledate na aktuelne proteste širom Federacije BiH?

HUSKIĆ: Vrlo jasno i od samog početka sam mišljenja da je ovo najbolja stvar koja se desila BiH društvu od rata naovamo. I neovisno o tome kako su počeli, ili ko ih je inicirao, ovi protesti su sada vlasništvo svih nas koji godinama svjedočimo bahatosti i pljački političkih elite i armije njihovih podanika. Mišljenja sam, međutim, da je ovo daleko od završetka i epiloga buđenja građana u BiH i radikalnog preuzimanja odgovornosti za procese. Također sam siguran da vlasti spremaju odgovor, bilo kroz pokušaj da se spriječi prelijevanje nezadovoljstva, ne samo u RS, već i u Srbiju i Hrvatska, a možda i šire, već i kroz upotrebu aparata koji im je na raspolaganju. Prvenstveno mislim na pravosuđe, koje je decenijama nesposobno da istraži i procesuira sveprisutnu korupciju i kriminal političkih elita, a koje će postati instrumentalno u borbi protiv građana koji, kojeg li paradoksa, samo traže da to isto pravosuđe radi svoj posao, te zahtijevaju pravdu i jednakost pred zakonom za sve.

VIJESTI.BA: Činjenica je da je politički spin uveliko počeo. Je li politizacija nadmašila sve druge odnose u društvu?

HUSKIĆ: Izvođenje svakog problema na međuetničku ravan je suštinski karakter politizacije odnosa u dejtonskoj BiH. Tom matricom se trenutna politička elita i održavala na površini bez obzira na katastrofalne rezultate  i učinak njihove vladavine. Potpuno logično je bilo za očekivati da će spinovanje protesta početi odmah, jer je, i to ne smijemo nikada ispustiti iz vida, za našu političku elitu ovo borba za očuvanje svega što su prisvojili i uzurpirali u jednom dužem vremenskom periodu, a što nije malo. Nikada ranije se naše političke elite, vođene sveprisutnom i neizbježnom “sedmorkom” nisu osjećale nesigurnije, niti gledale u neizvjesniju budućnost. To se jasno iščitava iz njihovih izjava, bilo da osuđuju proteste ili samo nasilje na njima, ili da daju punu podršku demonstracijama.

Kompletna medijska mašinerija i „forumsko-komentatorska“ stranačka mašinerija je upregnuta u cilju spinovanja priče oko protesta. Ali im naprosto ne uspjeva. Čini se čak da svaki pokušaj spinovanja proizvodi kontraefekat. Naposljetku, kontroli im posebno izmiču socijalne mreže, koje su postale primarni izvor informacija za većinu građana, a i svojevrsna brana medijskom spinovanju.

Sve upućuje na to da su naši vlastodršci na kraju ipak potcijenili građane i njihovu sposobnost razumijevanja situacije. Smatrali su da smo nesposobni da se organizujemo i da će mantra o zaštiti „naših“ od „drugih“ moći vječno da služi kao dimna zavjesa za besprizornu pljačku. Neskriveno su se šepurili vilama i stanovima koje njihovi prihodi nikako nisu mogli osigurati, crnima limuzinama, avionima, helikopterima, te bahatim trošenjem javnog novca.

Sada se napokon nazire početak kraja ove pljačke. Naravno, ne kažem da je bilo šta gotovo jer je pred nama još dug put, ali znam da se nazad više ne može. Problem je u tome što ni za političku elitu i sve oko njih koji su lagodno živjeli na grbači svih nas prethodne dvije decenije, nema nazad jer to u konačnici podrazumjeva gubitak svih privilegija i nelegalno stečene imovine. Ukoliko sam u pravu, ozbiljni protesti i sukobi su tek pred nama.

VIJESTI.BA: Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz ističe da je važno da se aktuelno stanje u BiH ne pretvori u “etničko-vjerski konflikt”. Postoji li mogućnost za to?

HUSKIĆ: Već dvadeset godina je prisutna ta simplifikacija odnosa u BiH kroz naglašavanje tro-etničkog kao polazne tačke svega. Stereotipiziranje i površnost je postala karakteristika odnosa vanjskih aktera prema BiH, pa ja u tom svijetlu posmatram i izjavu mladog austrijskog ministra iz stranke desnog centra. Njegovu stranačku pripadnost ne navodim bez razloga, jer diskurs i svjetonazor koji stranke desnog centra propagiraju onemogućava bilo kakvu suvislu analizu odnosa u BiH.

Pojednostavljeno, apsolutnim fokusiranjem na etno-religijsko oni reduciraju kompleksnost odnosa i nisu sposobni da shvate suštinu građanskog bunta. Kako HDZ Hrvatske, preko svojih poslanika u Evropskom parlamentu, promovira ideje stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH, a koje idu u smjeru dalje federalizacije države (čitaj trećeg entiteta), te pošto je i ÖVP (Austrijska narodna stranka) dio grupacije evropskih narodnih stranaka (gdje su HDZ BiH i SDA u statusu posmatrača), njegova izjava je po mom sudu samo nastavak jedne te iste kampanje.

Istovremeno je ta izjava potpuno besmislena, jer jednu stvar sam siguran, a to je da građane koji demonstriraju, bez obzira na neke od sporadičnih zahtjeva za preustroj Federacije ili države, interesuju primarno nesposobne i korumpirane vlasti na nivoima koji njima direktno vladaju. Bez obzira na sve pokušaje i logičke vratolomije kojima se protesti prikazuju kao napad na Hrvate u Federaciji ili Republiku Srpsku, a u čemu mediji iz susjednih država i desničarska intelektualna elita od početka sudjeluju, ovi protesti ni po čemu nemaju taj karakter.

VIJESTI.BA: Kako dalje iz socijalnog bunta? Građani su na neki način uzeli stvar u svoje ruke, organizuju plenume u okviru kojih predlažu rješenja. Kako gledate na ovu aktivnost?

HUSKIĆ: Plenumi su najljepše dostignuće ovih protesta. I oni su, kao nepatvorena forma direktne demokracije, nužni za uspješnu formulaciju i artikulaciju građanskih zahtjeva prema vlastima. Pored toga, oni su u nekoliko dana koliko funkcionišu, učinili više za zdravlje naše slabašne i nekonsolidovane demokracije nego 15 godina demokratizacije i miliona dolara upumpanih u razvoj iste. Mi kroz borbu i samoorganizaciju uspostavljamo sopstvenu demokratiju. Dalje se mora ići kroz jasnu instrukciju vlastima šta se od njih očekuje i u kojem periodu.

S obzirom na to da BiH ne može podnijeti ovako visoku javnu potrošnju, ne smije se stati na platama i beneficijama, već treba ići ka daljem smanjenju javne potrošnje i prekomjerne administracije. Također, pravosuđe se mora početi ozbiljno baviti korupcijom na najvišem nivou, sistematičnim i detaljnim ispitivanjem porijekla imovine prominentnih političara, a posljedično i pitanjem zašto se i pod čijim pritiskom ovim pitanjima nisu ranije bavili i pored evidentne potrebe. Ukratko, zahtjeve treba dalje formulirati u cilju uspostavljanja sistema vlasti koje je odgovoran, transparentan, racionalan u smislu utroška javnog novca, te usmjeren ka interesima građana.

VIJESTI.BA: Naredne sedmice u našu zemlju dolaze Catharine Ashton i Stefan Fuele, koji bi trebalo da razgovaraju sa bh. liderima o provođenju presude “Sejdić – Finci”, ali i o aktuelnoj situaciji u zemlji. S obzirom na novonastalu situaciju, možemo li očekivati konkretna rješenja od tih sastanaka?

HUSKIĆ: Ova posjeta ima veze isključivo sa protestima u BiH, te činjenicom da su se prvo Hrvatska, pa potom i Turska urgentno ukazali u BiH. I tursku i hrvatsku motivaciju se da lako raščlaniti. Davutoglu je pristigao u pomoć SDA, dok se Milanović dijelom umiljava HDZ-ovima, a dijelom strepi od socijalnog bunta u Hrvatskoj.

Da li ovom posjetom na najvišem nivou EU želi samo da potcrta da su oni ipak najvažniji akter u BiH ili se radi o nečemu drugom je teško reći. Poželjno bi bilo da zvaničnici EU podrže legitimne zahtjeve demonstranata i upozore BiH vlasti da represija neće biti prihvatljiva način odnosa prema demonstratima. Ukoliko se to ne desi, onda posjetu treba posmatrati kao dalju legitimaciju trenutnog establišmenta i nastavak jedne fundamentalno pogrešne politike koju EU vodi prema BiH i njenim građanima, a koja se, između ostalog, manifestira i kroz vaninstitucionalno pregovaranje s liderima stranaka.

VIJESTI.BA: Pojedini analitičari tvrde da EU mora prestati tretirati BiH kao normalnu zemlju, te da se za našu zemlju treba napraviti posebno kreiran program pristupanja EU. Je li to moguće?

HUSKIĆ: Uopšteno gledano, postoje dva načina posmatranja procesa integracije BiH u EU. Jedan je standardni i trenutno važeći, koji BiH tretira unutar postojećeg okvira proširenja EU prema zemljama Zapadnog Balkana. Drugi govori o potrebi uspostave posebnog okvira pregovora sa BiH, ali i Kosovom, pa čak i Makedonijom. Potonji pristup se često naziva političkim, za razliku od prvog koji se definira i shvata kao tehnički. Mislim da se ovdje, čak i glavama ljudi koji se bave pitanjem proširenja unutar EU, stvorila nepostojeća dihotomija.

Svako proširenje EU bilo je političko, koliko i tehničko pitanje. Jednako tako je trenutni metodološki okvir za proširenje direktan rezultat svih prethodnih proširenja, te s njima povezanih problema i nedostataka. Stoga se ovaj okvir treba smatrati dinamičkim, tačnije podložnim izmjenama i modifikacijama. BiH i Makedonija, jednako kao i Kosovo i Srbija, su države čiji problemi ozbiljno prevazilaze okvire postojećeg modela. Nije bez razloga EU započela sa funkcionalnim dijalogom između Kosova i Srbije, te strukturalnim dijalogom oko pravosuđa u BiH. U oba slučaja se radi o inovativnim modelima, koji prevazilaze postojeći okvir, jednako kao i prilikom stavljanja posebnog akcenta u pregovorima sa Crnom Gorom na poglavlja 23 i 24. Radi se o poglavljima koja su Hrvatskoj oduzela najviše vremena u pregovorima, te se pokazala kao najproblematičnija. Iz tog razloga se EU u pregovorima sa CG želi pozabaviti ovim poglavljima na samom početku. Trenutni okvir evidentno nije odgovarajući za BiH, ali je za suštinsku promjenu istog nužna doza političnosti i vizije unutar EU koje trenutno, evidentno nema. Treba sačekati evropske izbore i novu Komisiju, da bi se, eventualno, počelo govoriti o novom pristupu BiH.

 

N.Š.

(Vijesti.ba)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close