Adil Osmanović, potpredsjednik SDA: Dobra opcija za vlast: 3 + 2

– SDA i HDZ su, po meni, okosnice formiranja vlasti kad je u pitanju Vlada Federacije BiH. Bilo bi dobro kad bi bile tri političke stranke, da imamo jednu stabilnu političku većinu, od kantona do Federacije. Koje će to političke stranke biti – da li će biti tri ili četiri, zavisiće od toga kad se otvore razgovori. Naravno, kad je riječ o SDA, mi ćemo postaviti nekoliko stvari koje su ključne, a to su: politička stabilnost, ubrzani ekonomski oporavak zemlje, strane investicije, aktivna borba protiv korupcije i kriminala, izjavio je u intervjuu za Poglede Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.

(PIŠE: Vildana SELIMBEGOVIĆ – Oslobođenje)

SDA je pobijedila, prva je stranka u Bosni i Hercegovini, Federaciji, kantonima s bošnjačkom većinom: Kako biste analizirali ovu pobjedu, zašto ste dobili najviše glasova?

– Prije svega, za Stranku demokratske akcije najbitnije je da smo dobili povjerenje građana. Smatram da smo se izborili za povjerenje građana na jednoj korektnoj, ispravnoj kampanji koja nije bila populistička, niti politikantska. Držali smo se naših realnih ciljeva koje smo postavili i na kojima ćemo insistirati u narednom mandatu. Naravno, ovolika podrška SDA rezultat je i činjenice da su građani Bosne i Hercegovine uvidjeli da SDP, koji je dobio podršku na izborima 2010. godine, nije odgovorio svojim zadacima i ciljevima na način na koji je to obećavao, odnosno kako su to građani očekivali. SDPBiH je u proteklom periodu doveo zemlju u jednu tešku ekonomsku i političku situaciju i to je u dobroj mjeri doprinijelo da građani daju podršku SDA. Očigledno je da je SDA ta politička snaga kojoj građani BiH vjeruju i kada je najteže njoj se vraćaju i daju nam povjerenje.

Šta će SDA učiniti da ne izigra to dobijeno povjerenje?

– Moram biti iskren i priznati da nakon što smo se suočili sa ovako dobrim izbornim rezultatima, i nakon prospavane noći, ja, kao potpredsjednik SDA, ozbiljno sam zabrinut zato što su građani nama dali podršku, na taj način ukazali su povjerenje SDA, a to podrazumijeva da su nama, na naša pleća prebacili teret koji je evidentan na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Taj teret je i politički i ekonomski, i ljudi očekuju da ga riješimo. Mi nemamo puno vremena, smatram da imamo najviše godinu da se na djelu, u praksi i životu vide i osjete rezultati.

Nova godina i vlada

Građani više neće tolerisati bilo kakve zastoje, već će gledati ima li kakvog napretka, prije svega na ekonomskom, a onda i političkom planu, i ako do napretka ne dođe, vrlo brzo se mogu očekivati reakcije. SDA, prije svega kao politička stranka sa dugogodišnjim iskustvom u vršenju vlasti, ima obavezu prvo da se odaberu politički saveznici sa kojim ćemo stupiti u vlast, da vidimo s kim možemo najbolje realizirati naš program, a odmah potom da se bacimo na posao. Veoma je važno da ono što je do SDA učinimo – da se zaista beskompromisno i rekao bih bez bilo kakve “milosti”, izaberu kadrovi koji mogu najbolje iznijeti sve one zadatke koje će SDA pred njih postaviti, odnosno da se opredijelimo za kadrove koji su spremni raditi po 12 ili 16 sati dnevno, jer je ogroman posao pred nama. Neophodno je da se u prve dvije godine mandata pokaže značajan iskorak, to se naprosto mora napraviti da ovu podršku koju su građani dali SDA opravdamo, da pokažemo da mi to možemo, znamo i hoćemo.

I sve u prvoj polovici mandata?

– Da.

Dobro, da čujem onda do kada objektivno možemo očekivati formiranje vlasti?

– Nadam se da neće biti zastoja. Posmatrajući period iz 2002. godine, kada je takođe Alijansa bila na vlasti predvođena SDP-om, a SDA i HDZ su bili opozicija, nakon dakle tadašnjih rezultata kada su SDA i HDZ dobili priliku da formiraju vlast, došlo je dosta brzo do formiranja vlasti. Sada očekujem da HDZ bude taj koji će na neki način požurivati formiranje vlasti. Vi znate da je u Federaciji to dosta komplikovano. Mora prvo doći do uspostave kantonalnih vlada, zatim do uspostave Doma naroda u Federaciji i onda da se izaberu predsjednik i potpredsjednik iz Federacije da bismo došli u poziciju da dobijemo mandatara i vladu. Očekujem zaista da bismo mogli reći da bi bilo realno do polovine januara 2015. godine da dobijemo tu strukturu vlasti u Federaciji, a bilo bi idealno da to napravimo do kraja ove godine.

A Vijeće ministara BiH?

– Državna vlada mogla bi biti formirana negdje već u februaru. Sve zavisi koje će političke stranke napraviti skupštinske većine, da li će biti nekih opstrukcija… Meni sve pokazuje da izborni rezultati SDA, HDZ-a, Demokratske fronte, SBB-a, pad SDP-a, ukazuju da neće biti političkih stranaka koje će bar u Federaciji biti u kapacitetu da vrše opstrukciju brzog formiranja vlasti.

Ko su partneri sa kojim očekujete da možete formirati vlade?

– Pa, znate da u politici imate one koje biste željeli, one sa kojima više volite da radite, i one koji su ustvari realnost. Nema više Stranke za BiH, da ima, bilo bi lakše…

Sad svi oplakujete SBiH?

– Dobro, možda to tako zvuči, ali imali smo nekih pozitivnih iskustava sa njima. Naravno, SDA i HDZ su, po meni, okosnice formiranja vlasti kad je u pitanju Vlada Federacije BiH. Bilo bi dobro kad bi bile tri političke stranke, da imamo jednu stabilnu političku većinu, od kantona do Federacije. Koje će to političke stranke biti – da li će biti tri ili četiri, zavisiće od toga kad se otvore razgovori. Naravno, kad je riječ o SDA, mi ćemo postaviti nekoliko stvari koje su ključne, a to su: politička stabilnost, ubrzani ekonomski oporavak zemlje, strane investicije, aktivna borba protiv korupcije i kriminala i mi želimo da vidimo koje su to političke stranke koje mogu da se oko toga okupe. Vidjećemo ko će to biti, Demokratska fronta, SBB, SDP… one koje su parlamentarne i koje imaju značajan broj poslanika. Što bi se reklo, nisu vrata zatvorena nikome, otvoreni smo za razgovore i vidjećemo s kim možemo najbolje i najefikasnije napraviti vlast. Mi smo svjesni odgovornosti koje su nama građani dali i pokušaćemo sa partnerima sa kojima možemo najefikasnije to realizovati da sa njima i idemo u vlast.

Zar nije SDA ta koja treba otvoriti razgovore, tim prije što ste pobijedili na državnom nivou, imate na federalnom više glasove nego DF i SBB zajedno i pobjednici ste u šest kantona?

– Naravno, SDA će biti ta koja će voditi procese. Mi ćemo inicirati razgovore, već je bilo nekih susreta, razgovora. Znači, kad je u pitanju Federacija, to su neke tri-četiri političke stranke, na nivou Bosne i Hercegovine to je otprilike pet političkih stranaka, ali ono što je bitno zaista ćemo se određivati naspram naše programske orijentacije i ciljeva, da vidimo s kim to možemo najbolje i najefikasnije realizirati.

Ko su partneri u RS-u?

– Vidjećemo kako se stvari budu složile kad je u pitanju većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Bilo bi dobro, bilo bi najbolje da pratimo one koji uspostave većinu u Narodnoj skupštini RS-a i da se to prenese na razinu države i Vijeća ministara.

Zar to ne bi bilo dobro i u Federaciji?

– I u Federaciji takođe, znači od kantona, Federacije do države. Takođe, Vlada RS-a i Vijeće ministara. Evo, pokazalo se, imamo iskustvo ove protekle četiri godine da kad imamo u Federaciji različite političke stranke na raznim nivoima, vlast ne može funkcionisati. Vidjećemo da li će tamo biti Vlada predvođena SNSD-om ili će biti Vlada predvođena SDS-om, a koja bude – takav paket  treba prenijeti na nivo države. Sada je teško reći ko će to biti.

Zar nije zanimljiva varijanta Domovine u toj priči? Ona bi trebala biti važan faktor u Narodnoj skupštini, pri formiranju vlasti, možda odlučujući?

– Da. Mi smo zaista sretni. Ovaj projekat Domovine pokazao se jako dobar i vidimo da su ga povratnici na prostoru entiteta Republika Srpska jako dobro prepoznali i prihvatili. Bio sam uključen i u kampanju na prostoru izborne jedinice pet. Vidio sam odmah, kad su napravljene prve tri-četiri tribine, da je odziv građana pokazao da su sa oduševljenjem prihvatili što se napravila jedna tako velika i moćna koalicija probosanskih političkih stranaka. Ne znam koliko tačno Domovina ima glasačkih listića iz inostranstva, koliko će glasova dobiti, ali moja procjena je da bi mogli imati šest poslaničkih mjesta i da sa tim brojem budu upravo onaj relevantan politički faktor koji bi mogao donijeti prevagu jednoj ili drugoj političkoj opciji predvođenoj SNSD-om, odnosno SDS-om.

SDP je odbio da bude u koaliciji Domovina: zar se sad ne vidi, upravo iz tih glasova koje je Domovina dobila, koliko je to pogrešno? Zašto SDP, i pored tolikih pogrešnih poteza na kojima ste i sami insistirali, i dalje participira kao mogući koalicioni partner?

– S kim koalicioni partner?

Pa sa vama! Sa SDA.

– U pravu ste, zaista se pokazalo da je bila katastrofalna politička procjena SDP-a da ne uđe u Domovinu. Najvjerovatnije je da će oni prvi put poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma ostati izvan Parlamentarne skupštine, izvan Narodne skupštine RS-a. Dobit će oko 12 hiljada glasova, što nije dovoljno da imaju ijednog poslanika.

Izgubljeni glasovi

Nažalost, tih 12 hiljada glasova je izgubljeno, a to je negdje više od dva poslanička mjesta. Znači, mogli smo imati osam poslanika u NSRS-u i biti još jači politički faktor u Narodnoj skupštini RS-a, što je povratnicima u ovaj entitet jako važno. Ali, njihova procjena je bila da ne treba da idu i pokazalo se da je to zaista jedan veliki politički promašaj.

Zbog toga i pitam. Ako već SDP obiluje političkim promašajima, šta znači ta priča?

– Ja smatram da kad je u pitanju SDP – Sarajevo je napravilo pogrešnu procjenu. Da se pitalo te ljude koji vode politiku SDP-a u Banjoj Luci, Posavini, Prijedoru, Podrinju, koji su u SDP-u i koji su na terenu, koji žive s ljudima i susreću se s problemima, oni bi se sigurno opredijelili da se ide u koaliciju. I opet kažem, da je SDP ušao u Domovinu, imao bi jednog ili dva poslanika sigurno. Jer su otvorene liste. Ovako, kao što sam rekao, postaće neparlamentarna politička stranka i SDP dolazi u jednu jako tešku situaciju kad je u pitanju prostor entiteta Republika Srpska. Pitanje je kako će se oporaviti, kako će dalje djelovati.

Da, ali pogledajte rezultate: Slobodan Popović, dugogodišnji funkcioner SDP-a BiH, na listi PDP-a je bio na 13. ili 14. mjestu, a sam je dobio tri puta više glasova nego lista SDP-a u banjalučkoj izbornoj jedinici. Jasno je da su birači u Federaciji i u RS-u kaznili SDPBiH.

– Da je SDP ušao zajedno u Domovinu, mi bismo imali najvjerovatnije poslanika u banjalučkoj izbornoj jedinici, imali bismo u bijeljinskoj izbornoj jedinici… Ali evo, to je njihova procjena. I u politici imate pogrešnih procjena kao što imate i u ekonomiji i biznisu. To je bila pogrešna procjena koja će sigurno dugo vremena imati negativne posljedice po SDP.

SDA je već najavila da želi mjesto predsjedatelja Vijeća ministara: ko su kandidati? Da li je tačno da je najozbiljniji kandidat Adil Osmanović?

– Mi smo imali prekjučer kolegij na kojem smo napravili kraću analizu izbornog rezultata u kantonima, na federalnom nivou, na nivou države. Ono što smo na kraju zaključili jeste da treba pokrenuti pitanje kadrova za sve razine. Znači, naša kadrovska komisija uputiće dopis kantonalnim i regionalnim odborima SDA da počnu predlagati kandidate za kantonalne vlade, federalnu Vladu i Vijeće ministara. Ne znam ko će biti kandidat u ime SDA kad je u pitanju predsjedavajući Vijeća ministara. Očekujemo da to bude kadar iz SDA, a vidjećemo šta će teren kazati i koga će predložiti.

Pretpostavljam da će biti ustupaka koalicionim partnerima: recimo, zar ne bi bilo logično da SDA da mandatara Vijeća ministara, a neki partner premijera federalne Vlade?

– Sad sam rekao: jedna ovako ubjedljiva pobjeda SDA kad je u pitanju Federacija, nama daje za pravo da – kao što je to bilo 2002. godine – predložimo mandatara i za Vladu Federacije i za Vijeće ministara. Naravno, sve to zavisi od razgovora sa koalicionim partnerima.

Niste mi odgovorili na pitanje: jeste li Vi kandidat za mandatara Vijeća ministara?

– Rekao sam. Ne znam šta će doći sa terena. Vidjećemo kakvi će prijedlozi doći sa terena, koga će naši odbori, naše članstvo predložiti. SDA, po mom mišljenju, ima značajan broj respektabilnih kadrova koji bi mogli odgovoriti obavezama i odgovornosti koju nosi pozicija Vijeća ministara.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close