Fikret Mehović: Erdogan zamijenio Bakira Semirom i time dodatno ponizio političku autonomiju Bošnjaka

Političko djelovanje Recepa Tayyiba Erdogana prema Bosni i Hercegovini odavno je prestalo biti pitanje diplomatije i prešlo u zonu otvorenog političkog inženjeringa. Ono što se godinama pakovalo kao “bratska podrška” danas sve više liči na direktno uplitanje u unutrašnje odnose, u kojem Ankara pokušava oblikovati bošnjačku političku scenu prema vlastitim interesima, a ne interesima države Bosne i Hercegovine.Iako Erdogan gradi imidž nezavisnog regionalnog lidera, turska politika ostaje u ogromnoj mjeri vezana za odnose sa zapadnim centrima moći.
U tom kontekstu, sve je očiglednije da je dugogodišnji politički kanal sa Bakirom Izetbegovićem potisnut i zamijenjen novim, operativnijim vezama, prije svega sa Semirom Efendićem. Posebno zabrinjava činjenica da se Efendić u političkim krugovima dovodi u vezu sa Erdoganovim porodičnim krugom, uključujući i njegovog sina, što dodatno potvrđuje da se politički odnosi ne grade na institucionalnim osnovama, već na privatnim i klijentelističkim relacijama.Sve češće se u političkim krugovima spekuliše o mogućem repozicioniranju unutar bošnjačkog političkog spektra, gdje bi i Stranka demokratske akcije, po nalogu Ankare, mogla dati podršku novim kadrovskim rješenjima poput Semira Efendićana narednim izborima uključujući i najviše funkcije poput člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Nazvati takav pristup “podrškom” znači svjesno ignorisati suštinu problema. Ovo je klasičan primjer vanjskog uticaja koji razbija unutrašnju političku koheziju Bošnjaka i pretvara ih u objekat tuđih strateških kalkulacija. Ironija je u tome što se sve to radi pod izgovorom zaštite Bošnjaka. U stvarnosti, efekti su suprotni. Umjesto jačanja međunarodne pozicije Bosne i Hercegovine, ovakav model ponašanja stvara dodatno nepovjerenje kod ključnih zapadnih partnera i udaljava zemlju od evropskih integracija. Drugim riječima, Erdoganova politika na Balkanu proizvodi političku štetu upravo onima koje navodno štiti.
Još je problematičnije što takva politika dolazi iz države koja se sama suočava sa ozbiljnim unutrašnjim krizama. Politika Recep Tayyip Erdogan ostavila je duboke posljedice po tursku ekonomiju, institucije i međunarodni položaj. Država koja teško stabilizuje vlastiti sistem pokušava projektovati uticaj na Balkanu i to ne kroz institucije, već kroz personalne veze i političku selekciju. To nije strategija stabilnosti, to je izvoz nestabilnosti. Dok u Turskoj ISIL jača, avioni padaju kao kruške a Izrael bombarduju trusku vojnu bazu u Siriji, Erdgoan bi da nama djeli lekcije.
Posebnu dimenziju problema predstavlja Trilateralni mehanizam Turska–BiH–Srbija, koji se godinama predstavlja kao instrument stabilizacije. U praksi, taj okvir nije proizveo ozbiljne rezultate, niti je riješio ijedno ključno političko pitanje. Umjesto toga, poslužio je kao platforma za politički marketing i demonstraciju uticaja Ankare u regionu, bez stvarnog doprinosa Bosni i Hercegovini.Zbog toga se sve češće postavlja pitanje svrsishodnosti ovakvih formata, važnost izlaska Bosne i Hercegovine iz ovog sporazuma, uz stav da bi Bosna i Hercegovina svoje strateške i sigurnosne sporazume trebala primarno usklađivati s institucijama Evropske unije, kao jedinim okvirom koji ima jasno definisane standarde, mehanizme odgovornosti i dugoročnu političku predvidivost.
Bošnjaci trebaju uskratiti svoju podršku političkim strankama koje Erdogan podržava. U tom smislu, politička podrška treba biti usmjerena ka opcijama koje jasno i dosljedno zagovaraju evropski put, jačanje institucija, vladavinu prava i unutrašnju stabilnost Bosne i Hercegovine u okviru standarda Evropska unija. Svako udaljavanje od tog okvira dugoročno slabi institucionalni kapacitet države i otvara prostor za vanjske političke uticaje različitog tipa.Podrška političkim strankama koje otvoreno ili prikriveno djeluju uz podršku Ankare znači prihvatanje modela u kojem se odluke donose izvan Bosne i Hercegovine i namjerno koči europski put. Takva politika ne vodi jačanju Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine, već njenom slabljenju.
Fikret Mehović
magazinplus.eu













