CBT, psihodinamska ili geštalt terapija: Koja je razlika i kome odgovara?

Kad krenete razmišljati o psihoterapiji, dilema često nije „da li“, nego „kako“. Čujete za CBT, psihodinamski pristup ili geštalt, a sve zvuči kao da je riječ o istom razgovoru samo pod različitim nazivom. U praksi, razlike se osjete već kroz tempo rada, vrstu pitanja i to da li se fokus drži na konkretnim situacijama, širem smislu obrazaca ili doživljaju u trenutku.

Korisniji okvir od traženja „najboljeg“ pristupa je kombinacija cilja koji imate (olakšanje simptoma, razumijevanje ponavljanja, rad „ovdje i sada“), podnošljivosti načina rada i kvaliteta odnosa s terapeutom. To je praktičan vodič, bez stručnog žargona i bez obećanja brzih rješenja.

Šta se zapravo bira između tri škole terapije

U suštini birate tri stvari koje se mogu prepoznati i bez teorije: fokus rada (na čemu se radi), vremensku orijentaciju (više sadašnjost ili povezivanje sa ranijim iskustvima) i način rada na seansi (struktura razgovora, uloga terapeuta, tempo). Kada ova tri elementa „sjednu“ s vašim očekivanjima, terapija djeluje smislenije i manje zamorno.

Dvije zablude često unesu zabunu. CBT nije isto što i „pozitivno razmišljanje“; fokus nije na uljepšavanju stvarnosti, nego na provjeri kako misli i ponašanja utiču na emocije i reakcije u konkretnim situacijama. Psihodinamski rad se ne svodi na puko prepričavanje djetinjstva, jer se priča koristi samo ako pomaže da se uoče obrasci koji se ponavljaju i danas.

Inicijalna konsultacija kao provjera cilja i usklađenosti

Prvi susret je dobra prilika da se usaglase cilj, očekivanja i granice, ali i da osjetite kako vam leži stil rada. Tada se razjasni šta vas dovodi, šta biste željeli da se promijeni i šta vam je prihvatljivo kao tempo i dubina razgovora. Ako ste neodlučni, razgovor sa online psihologom vam može pomoći da cilj pretvorite u jasniji dogovor o pravcu, bez pritiska da odmah „izaberete školu“.

Dio tog dogovora je i vrlo konkretan: kako izgleda seansa, šta je uloga terapeuta i kako ćete znati da li napredujete. Dobro je da odmah čujete kako terapeut razmišlja o vašem pitanju i da li vam to zvuči razumljivo, a ne kao tuđi stručni jezik.

Tri pitanja koja mogu brzo razjasniti usklađenost:

• „Na šta ćemo stavljati fokus u mom slučaju?“ Tražite odgovor koji povezuje vaš problem s načinom rada, bez maglovitih obećanja.
• „Šta se očekuje između susreta?“ Nekad postoji dogovor o praćenju situacija ili refleksiji, a nekad je fokus na onome što se dešava u razgovoru; važno je da vam to bude podnošljivo.
• „Kako pratimo napredak?“ To može biti kroz promjene u svakodnevici, kroz jasniji uvid u obrasce ili kroz drugačiji doživljaj u odnosima; bitno je da je kriterij razumljiv.

Nakon prvih nekoliko susreta pratite signale koji nisu „savršeni“, ali jesu informativni:

• Osjećate li se viđenim i shvaćenim u cilju, čak i kad je tema teška.
• Da li način rada ima smisla u vašem životu, ili stalno ostaje na nivou opštih priča.
• Postoji li ponavljajuća neugodnost bez objašnjenja i dogovora (npr. osjećaj pritiska, zamagljen cilj ili doživljaj da se vaše granice ne poštuju), što je razlog da preispitate pristup ili terapeuta.

Odgovori na ova pitanja i doživljaj rada mogu izgledati vrlo različito, jer svaka škola polazi od drugačijeg shvatanja promjene.

CBT – rad na simptomima i obrascima mišljenja i ponašanja

CBT se oslanja na ideju da se olakšanje često dobija kada mijenjate ono što se može uhvatiti u svakodnevici: kako tumačite situacije, kako reagujete i koje navike održavaju stres ili nesigurnost. Fokus je na vezi između misli, emocija, tjelesnih reakcija i ponašanja, uz cilj da se u stvarnim okolnostima pojavi više izbora, a manje automatskih reakcija.

Seansa je uglavnom strukturisana: dogovara se tema i cilj razgovora, razlažu se konkretne situacije i provjerava šta je primjenjivo u vašem okruženju. Nema insistiranja na „misli pozitivno“; radi se o realističnijem sagledavanju i testiranju pretpostavki, uz provjeru šta donosi olakšanje, a šta pojačava napetost.

Ljudi se za ovaj pristup često jave kada ih muči preopterećenost i stalna briga, kada imaju anksioznost u određenim situacijama (npr. javni nastup, vožnja, socijalni kontakti) ili kada konflikti u odnosima izbijaju zbog ponavljajućih navika i reakcija.

Nekima prija jasnoća cilja i osjećaj da razgovor ostaje „na zemlji“. Naporno može biti ako vam je važnije šire istraživanje značenja i unutrašnjih dilema, a doživite da se prebrzo ide na praktične promjene.

Psihodinamska terapija – razumijevanje ponavljajućih obrazaca i odnosa

Psihodinamski pristup se bavi time kako se ponavljaju obrasci u odnosima, emocijama i doživljaju sebe, pa i onda kada racionalno znate „šta treba“, ali se opet nađete u sličnom krugu. Fokus nije na prošlosti radi prošlosti, nego na tome kako ranija iskustva i naučeni načini zaštite mogu oblikovati današnje reakcije, posebno u bliskim odnosima.

Na seansi je razgovor otvoreniji i manje strukturisan. Terapeut pomaže da primijetite šta se u vama pokreće u određenim situacijama, kako tumačite tuđe postupke i koje se emocije teže podnose pa se potiskuju ili pretvaraju u druge reakcije. Odnos terapeut-klijent je dio rada, jer se i u tom odnosu mogu uočiti vaši uobičajeni načini približavanja, povlačenja, testiranja ili zaštite.

Povodi mogu biti ponavljanje sličnih konflikata u vezama, osjećaj „zaglavljivanja“ i unutrašnje kočnice, teškoće s granicama ili doživljaj da stalno preuzimate uloge koje vas iscrpljuju. Neki ljudi osjete olakšanje kada prepoznaju obrazac koji ih prati godinama i dobiju jezik za ono što ranije nije bilo jasno.

Prija onima koji žele dublje razumijevanje i imaju toleranciju na to da se smisao gradi postepeno. Teže može pasti ako vam treba vrlo brz, konkretan plan i ako vas neizvjesnost u razgovoru dodatno uznemirava.

Geštalt terapija – ovdje i sada, kontakt i doživljaj

Geštalt terapija se usmjerava na svjesnost doživljaja u trenutku – šta se sada dešava u vama dok govorite, kako stupate u kontakt sa sobom i drugima i gdje ga prekidate. Nema mistifikacije: ideja je da promjena postaje dostupnija kada primijetite vlastite impulse, emocije i reakcije dok se odvijaju, umjesto da ih tek kasnije analizirate.

Na seansi to možete prepoznati po usporavanju i većoj pažnji na nijanse: kako tijelo reaguje kad spomenete temu, gdje se javlja napetost, kako mijenjate ton ili izbjegavate određena osjećanja. Istražuje se i odnos u prostoru seanse – ne teatralno, nego kao način da se uoči kako vam je u kontaktu, da li se povlačite, ugađate ili idete u sukob.

Ljudi dolaze kada im je teško izraziti potrebe, kada u bliskim odnosima stalno nastaje isti sudar, ili kada osjećaju odvojenost od emocija i kao da „funkcionišu na autopilotu“. Ovaj pristup može odgovarati ako učite kroz iskustvo i želite veću prisutnost u svakodnevnim razgovorima i izborima.

Naporno može biti ako vam je nelagodno da se zadržite na doživljaju i tijelu, ili ako želite da se razgovor drži samo na racionalnom nivou. U takvim slučajevima pomaže da se otvoreno dogovori tempo i granice, umjesto da neugodnost ostane neimenovana.

Kada birate između tri pristupa, mapirajte cilj i stil: CBT može više odgovarati kad želite rad na simptomima i reakcijama u konkretnim situacijama; psihodinamski pristup kad vas zanima zašto se obrasci ponavljaju i kako utiču na odnose; geštalt kad želite promjenu kroz „uhvaćen“ doživljaj ovdje i sada. Razumno je promijeniti pravac ili terapeuta ako se trajno gubi jasnoća cilja, ako se ne slažete oko načina rada ili ako se ponavlja neugodnost bez objašnjenja i dogovora.

Odluka kako odabrati vrstu psihoterapije za sebe se najstabilnije gradi na spoju cilja, načina rada koji možete nositi i odnosa u kojem imate osjećaj poštovanja i smislenog pravca. Kad to imate, lakše prepoznajete šta očekivati od CBT-a, psihodinamskog i geštalt pristupa, i po kojim znakovima ostajete, prilagođavate cilj ili mijenjate smjer. Tada izbor postaje praktičan, a ne test da morate pogoditi „pravu“ terapiju iz prvog pokušaja. Za još korisnih savjeta,posjetite naš sajt.

Link do fotografije

https://www.pexels.com/photo/young-man-and-a-therapist-talking-14797773

Alt: Žena u crnom turbanu sedi u sivoj fotelji i drži beležnicu dok razgovara sa osobom

—

Link do fotografije

https://pixabay.com/photos/muslim-woman-writing-notebook-7520627

Alt: Osoba u marami piše hemijskom olovkom u svesku koja leži na krilu

Katarina Nikolić, avokado.rs

magazinplus.eu