Ko želi razbiti dogovor Bošnjaka i Hrvata?
Dogovor Bošnjaka i Hrvata temelj je političke stabilnosti Bosne i Hercegovine i ključni stub sigurnosti na cijelom Balkanu. Oslabiti to partnerstvo znači otvoriti vrata novim podjelama, jačanju ekstremnih politika i povratku geopolitičkih projekata iz devedesetih. Upravo zato svaki pokušaj narušavanja povjerenja između ova dva naroda mora se posmatrati kao ozbiljna prijetnja stabilnosti države.
Iako se danas govori o novim institucijama, modernim vladama i evropskom putu, ispod površine i dalje djeluju stare strukture. To su ostaci nekadašnjih obavještajnih mreža koje nikada nisu u potpunosti demontirane nakon raspada Jugoslavije, jer u Bosni i Hercegovini, kao ni u većini postjugoslavenskih država, nikada nije provedena istinska lustracija. Dio tih struktura, uključujući operativce nekadašnje KOS-ove kontraobavještajne službe, ulazio je u Sarajevo početkom rata, ostavljajući snažan trag na sigurnosni sektor Bosne i Hercegovine. Drugi dio se reorganizirao unutar novonastalih institucija u Hrvatskoj, zadržavajući metode i interese starog sistema. Takve snage, nezavisno od toga pod čijim se okriljem formalno nalaze, i danas koče ključne ekonomske i sigurnosne projekte u Bosni i Hercegovini uključujući strateški važnu Južnu interkonekciju, koja bi zemlju trajno povezala s evropskim gasnim tržištem i smanjila ovisnost o politički rizičnim pravcima snabdijevanja.
U takvom okruženju medijski prostor često postaje alat za stvaranje napetosti. Posljednjih godina pojavili su se pojedini medijski radnici koji su tvrdili da otkrivaju aktivnosti hrvatskih službi u Bosni i Hercegovini. Ako takvih aktivnosti zaista ima, onda je od najvećeg javnog interesa da budu jasno utvrđene, dokumentirane i zaustavljene. Ali jednako je važno razlikovati autentična sigurnosna saznanja od medijskih konstrukcija koje služe destabilizaciji odnosa između dva naroda. Ti navodi predstavljani su kao spektakularne afere, ali se nakon istrage ispostavilo da su neosnovani. Stabilna suradnja Bošnjaka i Hrvata direktno je suprotstavljena interesima onih koji opstaju na konfliktu. To uključuje političke aktere koji profitiraju na etničkim tenzijama, skrivene centar moći kojima odgovara paraliza Federacije BiH, kao i regionalne projekte koji žele Bosnu i Hercegovinu zadržati u stanju trajne krize. Kada su Bošnjaci i Hrvati partneri, ti projekti gube tlo pod nogama. Zajednički nastup slabi hegemonističke ambicije i onemogućava oživljavanje velikodržavnih ideologija.
Čović i Hrvatski narodni sabor obilježili su godišnjicu osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, političko-vojne tvorevine koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno definirao kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je sudjelovao i dio hrvatskog državnog vrha predvođen Franjom Tuđmanom. Ta presuda ostaje jasna pouka koliko je destruktivan svaki pokušaj stvaranja paralelnih etničkih projekata i koliko je opasno kada političke i obavještajne strukture krenu vlastitim putevima izvan ustavnog poretka.Slavljenje ovakvih godišnjica dodatno pogoršava stanje u Bosni i Hercegovini.
Historijsko iskustvo dodatno podcrtava važnost međunacionalne kohezije. Zbog više od hiljadu kilometara zajedničke granice, zbog historijske isprepletenosti i zbog činjenice da niti jedan narod sam ne može stabilizirati zemlju, partnerstvo Bošnjaka i Hrvata nije samo poželjno već je ono i nužno. Svaki udar na to partnerstvo, bilo kroz medijske konstrukcije, stare obavještajne igre ili političke manipulacije, predstavlja udar na Bosnu i Hercegovinu. Za Bosnu i Hercegovinu zapadna strana, prostorno, infrastrukturno, ekonomski i politički, uvijek je imala presudnu ulogu. Kroz taj koridor odvija se najveći dio trgovinske razmjene sa Evropskom unijom, ključnim ekonomskim partnerom zemlje, posebno preko hrvatskih luka, putnih pravaca i energetskih veza.
Upravo zato je dogovor Bošnjaka i Hrvata vitalan, kao i preustroj Federacije BiH kroz racionalizaciju kantonalne strukture i stvaranje funkcionalnog ekonomskog motora Federacije, koji bi omogućio brže donošenje odluka, efikasniju javnu upravu i snažniji privredni razvoj. Posebno danas, kada svjedočimo da se velikosrpske ideje vraćaju istim putevima kojima su se kretale devedesetih, kroz institucionalne blokade, medijske manipulacije, političke projekte paralelizma i stalne pokušaje delegitimiranja Bosne i Hercegovine, stabilnost na zapadnoj strani zemlje postaje strateški štit. Svaki pokušaj potkopavanja odnosa Bošnjaka i Hrvata otvara prostor za takve projekte, jer upravo rascjep u Federaciji BiH čini državu ranjivom na vanjske ambicije.
Fikret Mehović
magazinplus.eu
