Bosna i Hercegovina sve otvorenije postaje prostor na kojem se prepliću i sukobljavaju interesi stranih sila, posebno Rusije i Turske. Iako se to često prikriva ekonomskim, kulturnim ili vjerskim aktivnostima, stvarna slika otkriva da se BiH pretvara u operativnu bazu za hibridne aktivnosti koje potkopavaju evropsku stabilnost.
U posljednjih nekoliko godina, zabilježen je značajan broj ulazaka državljana Rusije i Turske koji ne bilježe izlazak iz zemlje. Iza suhoparnih statistika krije se obrazac, dolasci pod izgovorom turizma, ulaganja ili kulturne saradnje, a u stvarnosti boravci bez kontrole, nadzora i ilegalnog ulaska u zemlje EU. Njihove agenture integriraju se u mreže koje djeluju tiho i sistematski, koristeći lokalne slabosti, političke podjele i institucionalnu paralizu kao i propuste na veoma dugoj granici između BiH i Hrvatske.Ove strukture vješto manipuliraju domaćom vjerskom elitom.
Rusija posjeduje dugogodišnje iskustvo u provođenju hibridnih operacija protiv Evropske unije, koristeći kombinaciju propagande, dezinformacija, obavještajnih aktivnosti, energetskih ucjena i političkog finansiranja kako bi potkopala unutrašnju koheziju evropskih država. Njena strategija oslanja se na tzv. multivektorski pristup destabilizacije, istovremeno djelovanje kroz medije, društvene mreže, religijske strukture i poslovne krugove. Turska, iako nema takvo znanje, sposobnosti ni institucionalni aparat u provođenju hibridnih operacija, preuzima ruski model mekog i prikrivenog utjecaja, ali ga prilagođava bošnjačkom korpusu i islamskom kulturnom okviru.
U posljednje vrijeme uočava se zabrinjavajući fenomen u kojem turske neformalne agenturne mreže u Bosni i Hercegovini nastoje manipulisati javnim mnijenjem i koristiti bošnjačke ratne veterane kao instrument političkog i ideološkog pritiska. Jedan od najočitijih primjera bio je slučaj protesta protiv pozorišne predstave, koju većina okupljenih nije ni pogledala niti je znala njen sadržaj. Prema dostupnim informacijama, inicijativa za proteste nije potekla iz veteranskih udruženja, već od pojedinaca bliskih turskim kulturnim i vjerskim krugovima.
Turske agenture u Bosni i Hercegovini sve agresivnije koriste lokalne i turske medijske kanale kako bi širile pro-Erdogan narative i antieuropsku retoriku, stvarajući iluziju o Turskoj kao vojnoj sili i zaštitnici Bošnjaka. U stvarnosti, riječ je o propagandnoj konstrukciji jer turska vojna industrija, i pored velikih najava i državne pompe, nema kapacitet da proizvede čak ni motor za vlastiti tenk, a kamoli motor za avion pete generacije, čime se raskrinkava mit o „tehnološkoj neovisnosti“ koji “veliki vođa”Erdogan koristi za unutrašnju mobilizaciju i vanjsku propagandu.Dok „veliki vođa“ Erdogan troši narodne resurse da ubijedi naivne Bošnjake kako im je bolje da znaju šta se dešava po turskim selendrama nego po Beču, Parizu ili Berlinu, Turska gubi tlo pod nogama tamo gdje joj je najvažnije a to je na vlastitom pragu. Turski dio Kipra, koji Ujedinjene nacije i dalje smatraju okupiranom teritorijom, polako klizi iz Erdoganove kontrole.
Zato je krajnje vrijeme da se zaustavi djelovanje ruskih i turskih agentura u Bosni i Hercegovini, jer njihova aktivnost nije samo pitanje stranog utjecaja, nego direktna prijetnja unutrašnjoj koheziji i evropskoj budućnosti zemlje. Obje mreže, svaka na svoj način, rade na razbijanju povjerenja među narodima BiH, poticanju sumnji, strahova i međusobne netrpeljivosti, dok istovremeno potkopavaju napore institucija koje se zalažu za reforme i integraciju u Evropsku uniju.Ako se ovaj trend ne zaustavi, BiH bi se mogla ponovo naći na rubu međunarodne izolacije, suočena s mogućnošću da joj ponovno budu uvedene vize i ograničen pristup evropskom tržištu, fondovima i sigurnosnim strukturama. Umjesto da bude most između Istoka i Zapada, Bosna i Hercegovina bi postala tampon-zona stranih interesa, država bez suvereniteta, bez sigurnosti i bez evropske perspektive.
Fikret Mehović
magazinplus.eu
