Fikret Mehović: Hoće li sukob Pakistan–Afganistan otvoriti novi front nestabilnosti
Hoće li sukob Pakistan–Afganistan otvoriti novi front nestabilnosti
U proteklih nekoliko dana granica između Pakistana i Afganistana ponovo je eksplodirala napetostima i oružanim sukobima. Zvanični razlog Islamabad navodi kao potrebu da spriječi utočišta i logističke linije za Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) i srodne militantne grupe koje godinama izvode napade unutar pakistanske teritorije. No iza takvih obrazloženja krije se širi i opasniji geopolitički presjek a to su fragmentirana kontrola teritorija, porozne granice i moguće stvaranje novih radikalnih formacija koje bi mogle imati širi cilj destabilizacije regije.
Sumnja da talibanski režim u Kabulu, namjerno ili ne, ne uspijeva potpuno onemogućiti djelovanje TTP-a i drugih naoružanih skupina nije nova. Ono što zabrinjava je poruka iz pakistanskih krugova da više nije samo riječ o izoliranim napadima, nego o sistemskoj frustraciji; Islamabad sve više naginje ideji da će poduzeti izvanteritorijalne akcije ako Kabul ne pokaže stvarnu kontrolu nad svojim teritorijem. Takav pristup otvara mogućnost eskalacije koja se lako može pretvoriti u dugotrajan konflikt s prekograničnim posljedicama.
Postoje realne indikacije, ne nužno vezane za formalnu državnu strategiju, da se u nekim dijelovima afganistanskog teritorija stvaraju i preoblikuju skupine koje bi mogle preuzeti širi, transnacionalni zadatak. Razlozi su prosti: vakuum vlasti u određenim regijama, postojeće veze s TTP-om, te logistički i ideološki kanali koji su preživjeli prethodne cikluse nasilja. Takve skupine, ukoliko dobiju koordiniraniju ulogu, mogle bi ubrzo poprimiti dimenzije prijetnje koja prelazi lokalni okvir.
Također valja imati na umu i uloga spoljnih aktera i regionalnih napetosti. Afganistan se geografski i politički nalazi na sjecištu interesa većih sila: Pakistan želi stabilan susjed bez prijetnji na granici; Iran gleda na Afganistan kroz prizmu svojih sigurnosnih i etničkih interesa; Kina i Rusija prate širenje ekstremističkih mreža koje bi mogle ugroziti njihove projekte ili saveznike. U takvom kontekstu, svaki novi militantni fokus ili novoformirana grupa može biti instrumentalizirana, direktno ili indirektno, za širi geopolitički utjecaj.
Pitanje koje se nameće, i koje zaslužuje ozbiljnu pažnju: postoji li scenarij u kojem bi Afganistan postao element u širem sukobu protiv Irana? Afganistan, oslobođen stranog okupatora, ali zarobljen u mreži frakcija, krije nove oblike radikalizacije. Granica između izbjeglica, boraca i budućih ekstremista ponovo je izbrisana. Postavlja se ozbiljno pitanje: da li talibanski režim u Kabulu svjesno prećutkuje nastanak novih militantnih grupa koje bi uskoro mogle preuzeti zadatak destabilizacije cijelog regiona, uključujući i rizik da budu usmjerene protiv iranskih interesa ili iskorištene kao proxy-skupine u sukobima s Iranom?
Fikret Mehović
magazinplus.eu
