Po njemu se snimio film – Zeničanin Stjepan Prnjat kao “nezaposleni radnik” zaradio 14 miliona eura!?

ZVALI SU GA ESCOBAR Zeničanin Stjepan Prnjat kao “nezaposleni radnik” zaradio 14 miliona eura!?

Riječki diler Stjepan Prnjat (44), prozvan još i Escobar, za tri će dana, tačnije 18. decembra opet biti slobodan čovjek. Tada mu naime ističe kraj zatvorske kazne u Italiji, gdje je zbog trgovine drogom osuđen na deset godina i osam mjeseci zatvora. S obzirom na to da ga Hrvatska od oktobra 2007. traži i za njim je raspisala potjernicu zbog sumnje na pranje novca koji potiče od preprodaje opijata, zbog čega mu se na zagrebačkom Županijskom sudu u Zagrebu treba ponovno suditi, njegov advokat Ljubo Pavasović Visković izborio se za opoziv potjernice i ukidanje istražnog zatvora jer, među ostalim, “ne postoje razlozi za bijeg iako Prnjatovi supruga i sin žive u Njemačkoj”, prenosi jutarnji.hr..

Stoga će Prnjat, koji je više od desetljeća golicao kriminaliste dok su pokušavali presresti stotine kilograma droge iz Južne Amerike, u Hrvatsku moći ušetati slobodno i suočiti se, u ponovljenom suđenju, s optužbom za pranje više miliona eura. Naime, prvu pravomoćnu oslobađajuću presudu na riječkom sudu koju je Prnjat dočekao u talijanskom zatvoru Vrhovni je sud u cijelosti ukinuo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Radio i za opće dobro

Glavni dokaz i temelj USKOK-ove optužbe za pranje novca bila je italijanska presuda za “trgovanje velikim količinama narkotika koji međutim nisu zaplijenjeni”, što je za Vrhovni sud bila pogrešna ocjena pa je naloženo da se u ponovljenom suđenju detaljno razmotri sadržaj italijanske presude jer tužitelji imaju samo jedan zadatak – dokazati da novac potiče od kaznenog djela bez obzira na to ko je djelo počinio. Naime, za USKOK je Prnjat kao nezaposleni metalski radnik, ali u tajnoj ulozi šefa međunarodnog lanca švercera droge uspio od 2000. do 2007. zaraditi 14 miliona eura. Njegova mreža trgovala je kokainom i heroinom od Hondurasa i Kolumbije pa po cijeloj Evropi sve do Hrvatske. Novac je zajedno s članovima obitelji investirao u legalne novčarske tokove, a zbog čega mu je na računima blokirano 7,3 miliona eura, 3,6 miliona kuna i 14.500 dolara.

Zadnje dvije godine služenja kazne u Italiji Prnjat je proveo na uvjetnoj slobodi radeći u skloništu za beskućnike u Ravenni, gdje je prošle godine prijavio i prebivalište. Na zasluženu će slobodu krajem sedmice, a prema potvrdi koju je njegov advokat predao u spis, čini se da Prnjata u Hrvatskoj osim suđenja čeka već i zaposlenje. Unatoč svim podastrtim razlozima, pa i onome da je pritvor Prnjatu bio određen po drugoj osnovi, USKOK je pokušao osporiti ukidanje pritvora ističući da Prnjatova supruga i sin prebivalište imaju u Njemačkoj, odakle je 2007. nakon hapšenja izručen Italiji, ali i da su njegova majka i sestra također na tjeralicama te da prebivaju u BiH.

Bivša teretana

Ono što mnogi ne znaju je da je lanjskog prosinca zatvorenik Prnjat završio na filmskim platnima širom Italije. Na Filmskom festivalu u Rimu ljubitelji filma mogli su premijerno pogledati dokumentarac “Meno male è lunedì” (Konačno, ponedjeljak) koji potpisuje poznati novinar Filippo Vendemmiati, a govori o zatvorenicima iz bolonjskog zatvora Dozza, i u kojem je svoj komad odigrao upravo i Prnjat. Otad je film obišao sve talijanske regije. Mjesto radnje je bivša zatvorska teretana u čijem su prostoru tri bolonjske tvrtke otvorile metalsku radionicu i u kojoj desetak umirovljenih metalaca (njihovih bivših djelatnika) podučava 13 zatvorenika proizvodnji komponenata visokotehnološkog stroja za pakiranje.

Jedino mjesto za uživanje

Radionica je tako zatvorenicima postala jedino mjesto za uživanje u slobodi, zbog čega im vikend teško pada jer se ne radi. Upravo zato jedva čekaju ponedjeljak pa je po tome film i dobio ime. Radeći u metalskoj industriji u sklopu zatvora također imaju pravo na radno odijelo, plaću, godišnji odmor, pauzu za kavu i čik-pauzu. Nakon izlaska iz zatvora svi su uglavnom svjesni da su obučeni za rad i pripremljeni za drugu životnu šansu.

 

Prokazan kao vođa 50- člane bande

Stjepan Prnjat rodom je iz Zenice, a kao mladić otišao je u njemački Frankfurt. Tamo je, zahvaljujući svojoj inteligenciji, snalažljivosti i fizičkoj konstituciji, ubrzo ušao u kriminalne poslove, a u jednom od obračuna bio je i ranjen. U poslove s drogom uključio se krajem 90-ih, a trgovini kokainom posvetio se 2000. Dolijao je u velikoj međunarodnoj akciji kodnog imena Accord provedenoj u šest zemalja, kada je uhićeno 50-ak pripadnika kriminalne skupine, a Prnjat je prokazan kao glavni vođa.

Autor: Redakcija – avaz.ba