“Bogatstvo naroda”: Knjiga koja je promijenila tok historije
9. marta 1776. godine, prije 250 godina, objavljena je knjiga Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, u kojoj je otkriven – a ne izmišljen – princip da slobodna trgovina i efikasna podjela rada stvaraju opće blagostanje i čine svijet bogatijim, piše Eliot Wilson.
Adam Smith imao je 52 godine i veći dio prethodne decenije proveo je u svom rodnom gradu Kirkcaldyju, “Lang Tounu”, koji se protezao duž obale Fifea na ušću rijeke Forth. Njegov otac, koji je umro prije nego što se Smith rodio, bio je nadzornik carina u tom malom gradu u kojem su se tkali laneni proizvodi i gradili brodovi. Ipak, Smith je imao ambicije koje su nadilazile Fife. Gledao je dalje od niza prosperitetnih malih luka i ribarskih sela zbog kojih je škotski kralj James V Fife nazvao “prosjačkim plaštom obrubljenim zlatom”.
Smith je studirao moralnu filozofiju na Univerzitetu u Glasgowu, gdje je katedru držao Irac iz Ulstera Francis Hutcheson, zagovornik teorije moralnog osjećaja i prvi profesor koji je predavao na engleskom jeziku umjesto na latinskom. Potom je dobio Snellovu stipendiju za postdiplomski studij na Balliol Collegeu u Oxfordu, koji je smatrao stagnirajućim i zagušljivim u poređenju s intelektualnom živahnošću Škotske u ranim godinama prosvjetiteljstva.
Po povratku u Škotsku, od kasnih 1740-ih držao je predavanja na Univerzitetu u Edinburghu, prvo iz retorike, a kasnije o “napretku bogatstva”. U tom periodu sprijateljio se i s filozofom Davidom Humeom.
Godine 1752. Smith je imenovan na Hutchesonovu nekadašnju poziciju profesora moralne filozofije u Glasgowu i potpuno se posvetio akademskom radu. Na osnovu mnogih svojih predavanja 1759. objavio je prvu knjigu, Teorija moralnih osjećaja. Djelo je bilo ozbiljno i popularno, doživjelo je šest izdanja za Smithova života i svrstalo ga među vodeće škotske javne intelektualce. Dvije godine bio je tutor budućem vojvodi od Buccleucha, Henryju Scottu, a 1766. vratio se u Kirkcaldy i počeo rad na novoj knjizi.
Jednostavno, ali obimno
Na današnji dan 1776. godine, prije 250 godina, izdavači William Strahan i Thomas Cadell iz londonske ulice Strand objavili su Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, plod više od decenije Smithovog razmišljanja, dopisivanja i pisanja. U dva sveska velikog formata, na više od 1.100 stranica, Smith je pokušao učiniti nešto istovremeno jednostavno i ogromno: objasniti kako države postaju prosperitetne, koje okolnosti tome najviše pogoduju i kako se njegove zaključke može primijeniti u praksi.
Smith nije izbjegavao izazov. Tvrdio je da su merkantilistički i fiziokratski modeli ekonomije – prvi usmjeren na maksimiziranje izvoza i minimiziranje uvoza radi akumulacije bogatstva, a drugi na prioritet rada i razvoja zemlje – pogrešni i zastarjeli. Umjesto toga, predložio je da slobodna trgovina i neometani zakoni ponude i potražnje stvaraju produktivan ekonomski sistem, a da će nužna regulacija nastajati kroz pojedinačni vlastiti interes.
Ono što je nazvao “nevidljivom rukom”, na koju je već aludirao u Teoriji moralnih osjećaja, navodi ekonomske aktere da djeluju na način koji koristi javnom dobru, čak i kada im to nije bila namjera.
Temelji njegove zamišljene ekonomije bili su efikasna podjela rada, protivljenje protekcionističkim carinama te porezni sistem zasnovan na proporcionalnosti, transparentnosti, praktičnosti i efikasnosti. Smith je također kritikovao posebne interesne grupe, uključujući zatvorene cehove koji su predstavljali preteču sindikata:
“Ljudi istog zanata rijetko se sastaju, čak i radi zabave i razonode, a da razgovor na kraju ne završi u zavjeri protiv javnosti ili nekoj smicalici za podizanje cijena.”
Ogroman utjecaj
Bogatstvo naroda postalo je izuzetno popularno: prvo izdanje rasprodano je za manje od šest mjeseci. Knjiga je također imala snažan politički utjecaj. Kada je britanski premijer i ministar finansija Lord North u maju 1777. predstavio budžet, tražio je Smithov savjet i uveo nove poreze na poslugu i imovinu prodanu na aukciji kako bi pokrio dio troškova rata u Americi.
Godine 1778. North je uveo i porez na kuće te porez na slad, opet u skladu sa Smithovim konceptom političke ekonomije.
Prije Smithove smrti objavljena su još četiri izdanja Bogatstva naroda – 1778, 1784, 1786. i 1789. godine. James Madison citirao je knjigu u američkom Kongresu 1791. kada se protivio osnivanju nacionalne banke, a Thomas Jefferson je 1807. napisao da je to “najbolja knjiga koja se može pročitati” o novcu i trgovini.
Nasljeđe nakon 250 godina
Knjiga koja danas obilježava 250 godina od objavljivanja učvrstila je Adama Smitha kao oca moderne ekonomije i jednog od najutjecajnijih mislilaca u toj disciplini. Globalna ekonomija 2026. godine mnogo je složenija i međuzavisnija nego ona iz 1776., ali Smithovi osnovni principi i dalje ostaju tačni: slobodna trgovina i efikasna podjela rada stvaraju opće blagostanje i čine svijet bogatijim.
Na tom putu uvijek će biti grešaka i posrtanja, jer nijedan model nikada ne može biti savršen. Mnogi smatraju da je Smith, kao jedan od “velike trojke” ekonomskih mislilaca, nadmašio Marxa i Keynesa. No borba nikada nije konačno završena – rasprava traje i dalje.
U svakom slučaju, nazdravimo za još 250 godina.
avaz
