BiHPolitika

7:2: Ko je glasao za odluku Ustavnog suda BiH …

7:2: Ko je glasao za odluku Ustavnog suda BiH, a ko je bio protiv

Za odluku Ustavnog suda BiH, pored Bošnjaka i stranaca glasala su i dvojica sudija iz hrvatskog naroda. Ishod glasanja je bio 7:2, što znači da su pored tri sudije strane i dvojice Bošnjaka tu odluku podržali i Hrvati.

Sedam sudija, od ukupno devet u Ustavnom sudu BiH glasalo je da se ukine član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištvu Republike Srpske.

Evo ko je glasao za:  

– Mato Tadić 

– Valerija Galić

– Mirsad Ćeman

– Seada Palavrić

– Margarita Caca Nikolovska

– Tudor Patiru 

– Giovanni Grasso

Znači odluka je bila 7:2, što znači da su sa sudijama strancima i Bošnjacima za tu odluku glasali i Hrvati.

Protiv su glasali predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević i Miodrag Simović, sudije iz Republike Srpske.

Buka

Ovo je presuda Ustavnog suda BiH koja je izazvala političku krizu u zemlji

Ustavni sud BiH u presudi kojom je utvrdio da član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS nije u saglasnosti sa tri člana Ustava BiH naveo je da „ukida pomenuti član Zakona“, te da on prestaje da važi „narednog dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku BiH“.

Uporište za ovakvu odluku sa kojom se nisu složile srpske sudije Zlatko Knežević i Miodrag Simović, nalazi u svojoj odluci iz 2012. godine donesenoj po apelaciji bivšeg lidera SDA Sulejmana Tihića, piše Glas Srpske u čijem je posjedu pomenuta presuda

– Ustavni sud ističe da se pitanjima državne imovine i ustavne nadležnosti za njeno regulisanje bavio u svojoj odluci broj U-1/11 od 13. jula 2012. godine. U navedenom predmetu Ustavni sud je ocjenjivao ustavnost Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, te je zaključio da je Republika Srpska donijela pobijani zakon protivno Ustavu BiH, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja imovine i da cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi – navodi se u presudi.

Ustavni sud ponavlja da je, iako svaki nivo vlasti uživa ustavnu autonomiju, entitetska ustavna nadležnost podređena obavezi da mora biti u skladu s Ustavom BiH i „odlukama institucija BiH“.

– Imajući u vidu odredbe Ustava BiH kojima je utvrđen pravni kontinuitet države BiH, da je shodno tome država BiH titular imovine pravnih prethodnika, da BiH ima isključivo pravo nastaviti da reguliše državnu imovinu čiji je ona titular, Ustavni sud zaključuje da osporena odredba Zakona o poljoprivrednom zemljištu koja je propisala da predmetno poljoprivredno zemljište po sili zakona postaje svojina i posjed Republike Srpske nije u saglasnosti sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava BiH – navodi se u presudi.

Nadalje, piše Žurnal sudije Ustavnog suda BiH, uz izdvojeno mišljenje sudija Kneževića i Simovića, konstatuju da je „predmetnim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu određeno da poljoprivredno zemljište predstavlja prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim tim zakonom“.

„Ustavni sud zapaža da je pravni režim poljoprivrednog zemljišta i u prethodnim pravnim sistemima Bosne i Hercegovine (SR BiH, R BiH) bio određen na sličan način, kao javno dobro o kojem odlučuje država. Tako je Ustav SR BiH (član 92.) propisao da dobra od opšteg interesa u koja spadaju pored ostalog, zemljište, šume, vode i druga prirodna bogatstva, uživaju kao dobra od opšteg interesa posebnu zaštitu i koriste se pod uslovima i na način propisan zakonom. Međutim, osim što je definisano kao javno dobro od opšteg interesa poljoprivredno zemljište također služi i kao sredstvo rada u poljoprivrednoj proizvodnji koja je od opšteg značaja. S tim u vezi Ustavni sud ističe da je u pravnom sistemu SR BiH poljoprivredno zemljište imalo status opštenarodne imovine, odnosno kasnije društvene svojine koja je u sebi sadržavala prava upravljanja, korištenja i raspolaganja. Tako su Zakonom (SFRJ) o poljoprivrednom zemljišnom fondu opštenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama iz 1953. godine po prvi put pravom korištenja bila obuhvaćena sredstva za rad poput poljoprivrednog zemljišta. Imajući u vidu postojanje pravnog kontinuiteta države BiH prema članu I/1. Ustava BiH, Ustavni sud zapaža da iz navedenog proizlazi da i u prethodnim pravnim sistemima (SR BiH) zemljište uopće, uključujući i poljoprivredno zemljište predstavljalo je javnu odnosno državnu svojinu“, piše u Odluci.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close