20 godina mira u BiH: Mrzimo li se danas više nego krvavih devedesetih?!
Analitičari “Stratfora” smatraju da će politička podijeljenost nastaviti da potkopava bh. ekonomiju te da se, pored nezaposlenosti, vejrskog ekstremizma i organizovanog kriminala, BiH suočava sa brojnim izazovima, a jedan od njih je činjenica da uticaj EU u BiH polako blijedi
Dvije decenije nakon okončanja rata u BiH, međuetnička netrpeljivost, koja je i započela rat, i dalje postoji.
Ovo se, između ostalog, navodi u analizi američke organizacije za geopolitičke i strateške analize “Stratfor” povodom 20. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Analitičari ove organizacije navode da je većina političara saglasna da je ovaj sporazum zastario, ali da se ipak ne mogu usaglasiti kako ga modifikovati ili zamijeniti.
“I dok je ovaj sporazum bio uspješan kada je riječ o obezbjeđivanju mira u BiH, mogao bi, takođe, donijeti nove konflikte u budućnosti”, navodi se u analizi “Stratfora”.
Takođe, u analizi se navodi da su zbog komplikovanog uređenja države BiH, bh. političari i dalje podijeljeni po etničkim linijama, gdje se svaka etnička grupa boji da ne izgubi ovlašćenja i uticaj u odnosu na druge dvije. Shodno tome, državljani BiH imaju različite poglede na budućnost zemlje, pa tako Bošnjaci podržavaju unitarnu državu dok Hrvati i Srbi zahtjevaju više autonomije.
“Ova politička, ali i etnička podijeljenost postala je plodno tlo za separatističke osjećaje, posebno u RS”, navodi se u analizi i dodaje da jeMilorad Dodik, predsjednik RS, u nekoliko navrata zaprijetio odvajanjem, a da je nedavno retoriku fokusirao na bh. pravosuđe.
Kada je u pitanju referendum, u analizi se navodi da je Rusija podržala Dodika te da je Moskva jedan od glavnih političkih saveznika RS, a da, za razliku od njih, EU i SAD javno kritikuju referendum.
Analitičari “Stratfora” smatraju da će politička podijeljenost nastaviti da potkopava bh. ekonomiju te da se, pored nezaposlenosti, vejrskog ekstremizma i organizovanog kriminala, BiH suočava sa brojnim izazovima, a jedan od njih je činjenica da uticaj EU u BiH polako blijedi.
“Ukoliko lokalni političari uvide da BiH nema stvarne šanse da se pridruži EU, teško da će inicirati sprovođenje reformi. Ukoliko dođe do toga, populistička i nacionalistička retorika će i dalje biti prisutna, što znači da će eventualni etnički sukob biti stalna prijetnja”, zaključuju u analizi.
