Koliko privreda zaradi, vlast potroši

Običan radnik u BiH privređuje, naprimjer, u građevinskoj firmi, za platu od 500 – 600 KM. Doprinose mu poslodavac nekad uplati, nekad ne uplati, jer firma ne stoji baš najbolje. Taj radnik na putu od posla do kuće svrati u, naprimjer, slovenski supermarket, kupi hrvatskih, srpskih, austrijskih i naravno slovenskih proizvoda za 100 KM.

Na računu mu uredno piše da je u tih 100 KM koje je ostavio u supermarketu uračunato i 17 KM koje daje državi na ime poreza, odnosno PDV-a. U cijenu svakog od tih proizvoda proizvođač ili uvoznik je već uračunao, također, 17 posto poreza na dodatnu vrijednost, zatim akcizu, (ako je kupio akciznu robu), a onda i ostali porezi, nameti itd. Nastavlja put prema kući u svom starom njemačkom automobilu, te svraća na austrijsku benzinsku pumpu gdje natoči goriva za 50 KM i plati pet KM posebne akcize za održavanje cesta i izgradnju autoputeva.

Punjenje kase

Na jednom mjestu 17 KM poreza, na drugom pet… i tako ovih blizu četiri miliona stanovnika pune državnu kasu.

U proteklih deset mjeseci ove godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH je prikupila prihode u iznosu od 4,89 milijardi KM, što je za 45 miliona KM više u odnosu na isti period 2011. godine. Skoro sav taj novac ide u državni, entitetske i budžet distrikta Brčko.

Najviše novca se prikupi po osnovu poreza na dodanu vrijednost, pa je u proteklih deset mjeseci na ovaj način prikupljeno 3,35 milijardi KM, što je za dva posto više u odnosu na isti period prošle godine. Prihodi od akciza ili posebnih poreza iznosili su 1,78 milijardi KM, a od carina 188 miliona KM. Prihodi od putarine na naftne derivate u deset mjeseci ove godine iznosili su 238 miliona KM, od toga za održavanje puteva 143 miliona KM, a za izgradnju autoputeva 95 miliona KM.

Tako država od građana i privrede godišnje, samo za PDV i akcize uzme oko pet milijardi KM, što samo po sebi nije loše, međutim, pitanje je gdje ode pet milijardi KM kad autoputa imamo manje od 50 kilometara, pola miliona nezaposlenih, industriju koja jedva da radi, građevinske firme koje nemaju posla, i povrh svega uvozimo baš sve, pa nam je deficit 6,3 milijarde KM.

Sav novac koji sebi uzmu država i entiteti jednostavno nestane. Potroši se najvećim dijelom za plate administracije i zvaničnika. Tako parlamentarci imaju primanja oko 5.000 KM, a obični radnici koji finansiraju te plate 500 KM. Premijeri imaju plate, također, oko 5.000 KM, a ministri, pomoćnici i savjetnici, sekretari i ostala mnogobrojna svita koju stotinu KM manje.

Revizija institucija BiH pokazala je da se vlast ponaša rastrošno, uglavnom troše na sebe – vozila, telefonske račune, troškove reprezentacije.

Zlatna kartica

Najsvježiji primjer rastrošnosti je premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača, inače premijer sa najvećom platom, koji osim plate od blizu 5.000 KM ima i zlatnu karticu povezanu sa trezorom Kantona na 10.000 KM. Zatim, premijer u budžetu ima na raspolaganju i oko 150.000 KM iz stavke tekućih budžetskih rezervi, onda kroz Vladu premijer ima ugovorene usluge od 50.000 KM, kroz kabinet premijera 40.000 maraka. A na to sve premijer ima i fond za poklone od 50.000 KM godišnje.

U BiH ima 14 premijera na svim nivoima, u svakoj vladi 10-ak ministara, bezbroj pomoćnika i savjetnika, još kad se svemu tome dodaju i opštinski funkcioneri, čudo je da i jedna firma radi u ovoj zemlji.

Oslobođenje

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close