-TopSLIDEBiHKultura življenjaLifestyleModa i ljepotaPolitika

Dječji brakovi često su paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije

MALOLJETNIČKI BRAKOVI U RS

I u novom Porodičnom zakonu RS odredbama se omogućava sklapanje brakova starijima od 16 godina “iz opravdanih razloga”

Iako se maloljetnički brakovi sve manje sklapaju ipak postoje situacije kada se oni dešavaju. Postoje slučajevi trgovine maloljetnicima u cilju sklapanja brakova. Iako je broj sklopljenih maloljetničkih brakova minimalan u institucijama mnogi upozoravaju da to ne odražava stanje na terenu, jer postoje i vanbračne zajednice u kojima su maloljetne osobe, a koje nisu nigdje evidentirane.

Peta posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena danas. Između ostalih prijedloga zakona poslanici će razmatrai Prijedlog Porodični zakona u RS koji se nije mijenjao godinama iako stručnjaci ističu da bi se brak između maloljetnika trebao ukinuti, a i direktna preporuka UN-a je da se to uradi.

I u novom Porodičnom zakonu RS odredbama se omogućava sklapanje brakova starijima od 16 godina “iz opravdanih razloga”, a o tome odlučuje sud u vanparničkom postupku.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH samo jedan od 15.740 mladoženja koji su sklopili brak u 2021. godini, bio je maloljetan, dok je među 15.758 mladenki bilo 56 maloljetnica.

Aleksandra Petrić iz Fondacije Udružene žene kaže da odredba koja dozvoljava izuzetke u sklapanju braka maloljetnog lica postoji u Porodičnom zakonu Republike Srpske već dugi niz godina.

“Zakon je posljednji put značajno revidiran 2002. godine i nakon toga dva puta sa manjim izmjenama koje se nisu ticale ove oblasti. Zaključne preporuke Komiteta o pravima djeteta na kombinovani peti i šesti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o primjeni Konvencije o pravima djeteta u BiH (CRC/C/BiH/CO/5/6) iz 2019.g. traže od BiH kao države članice da revidira porodično zakonodavstvo i ukloni sve izuzetke koji dozvoljavaju brak ispod 18 godina starosti. Djeca koja stupaju u brak prije punoljetstva su u direktnom riziku da budu izložena različitim oblicima nasilja unutar porodice ili van nje, trgovini ljudima i iskorištavanju. U pravilu napuštaju redovno školovanje. Izuzecima u dozvoljavanju dječijih brakova se ne podstiču zdravi društveni stavovi i opredjeljenja ka zaštiti osnovnih dječijih prava, već se omogućava da djeca koja pripadaju naročito ranjivim kategorijama u društvu budu izložena dodatnoj stigmatizaciji, seksualnom i drugim oblicima zlostavljanja”, rekla je za BUKU Petrić.

Ona kaže da naše društvo bira da se drži rigidnih patrijarhalnih stavova i ignorisanja odsustva efikasne brige o djeci.

“Argumenti koji su se čuli u prilog ove odredbe tokom javne rasprave o nacrtu Porodičnog zakona Republike Srpske koja je održana polovinom 2022.g. jasno ukazuju da probleme poput maloljetničkih trudnoća treba rješavati dozvoljavanjem maloljetnim djevojčicama da se udaju, jer tako neće biti na državnoj brizi. Sa druge strane, Ombudsman Republike Srpske i UNICEF su se jasno usprotivili dozvoljavanju izuzetaka kod sklapanja maloljetničkih brakova u Republici Srpskoj. Svjetska zdravstvena organizacija kontinuirano upozorava da rane trudnoće i rađanje nose ozbiljne posljedice po zdravlje djevojčica, te da se preko 55% maloljetničkih trudnoća završava abortusom koji se izvodi u rizičnim uslovima”, ističe naša sagovornica.

Aleksandra Perić smatra da vladine institucije u Republici Srpskoj moraju korijenito mijenjati pristup prema obrazovanju i socijalnoj zaštiti i uložiti maksimalne napore da osiguraju dosljednu zaštitu djece, omogućiti im da se nesmetano školuju, te da ne žive ispod granice siromaštva, ne budu izložena nasilju, zanemarivanju, iskorištavanju i zlostavljanju. Institucije moraju provesti jasne sistemske mjere koje će omogućiti svakom djetetu da ima djetinjstvo.

“Obaveza je države i njenih institucija da osiguraju zaštitu prava djeteta i spriječe primjenu normi koje će djecu dovesti u rizike od prekidanja obrazovanja, činiti ih ranjivim od nasilja, diskriminacije i zlostavljanja. Stoga je obaveza i svih građana i građanki da se protive normiranju koje omogućava prakse štetne za djecu i traže od države da zaštiti prava djeteta”, ističe ona.  

Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine rekli su da se maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini mogu sklopiti samo pod uslovima predviđenim porodičnim zakonima (entiteta i Brčko Distrikta BIH) i to samo u slučaju kad je maloljetno lice navršilo 16 godina života.

“Dozvolu za sklapanje braka daje sud na zahtjev maloljetnog lica te uz sudjelovanje centra za socijalnu zaštitu, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uslova za sklapanje braka, mentalnu i fizičku spremnost za brak, postojanje opravdanih razloga za zaključenje braka, vodeći se pri tom zaštitom najboljeg interesa djeteta. Međutim, ovu zakonsku mogućnost nikako ne bi trebali povezati i dovoditi u vezu sa protivzakonitim ponašanjima koja se moraju sankcionisati, sa napomenom da kažnjavanje treba biti usmjereno prvenstveno na punoljetna lica, posebno na roditelje koji takvu tradiciju, koja nije u skladu sa zaštitom najboljeg interesa djeteta,  podržavaju, potiču i realiziraju”, rekli su za BUKU iz ove Institucije.

Ombudsmeni ističu da velik problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, jer su, nažalost, često dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se povezuju sa trgovinom ljudima.

“Porazno je za društvo u cjelini, da postoje situacije u kojima roditelji ne samo da dopuštaju takve zajednice nego i navode dijete na sklapanje braka. Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila. Siromašna djeca, posebno djeca pripadnici romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih stavova, u velikom su broju slučajeva posebno ranjiva grupa te su upravo ona visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja”, ističu.

Ombudsmenima je poznato da je UN Komitet za prava djeteta, na svojoj 2404. i 2405. sjednici, razmatrao šesti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine, te usvojio zaključna zapažanja na 2430. sjednici održanoj 27. septembra 2019. godine. Rukovodeći se definicijom djeteta, odnosno da se djetetom smatra osoba ispod 18 godina, iz člana 1. UN Konvencije o pravima djeteta, Komitet preporučuje državi članici da izmijeni porodične zakone entiteta i distrikta da bi se uklonili svi izuzeci koji omogućavaju brak za osobe mlađe od 18 godina.

“Ombudsmeni Bosne i Hercegovine nisu imali pojedinačnih žalbi građana i djece koje se tiču problema maloljetničkih brakova, ali su, zbog svog proaktivnog djelovanja, započeli istraživanje o problematici maloljetničkih brakova tokom prošle, 2022. godine, sa namjerom da istraživanje finaliziraju tokom ove, 2023. godine. U zavisnosti od rezultata istraživanja, Ombudsmeni će uputiti preporuke nadležnim organima”, zaključuju.

Maja Isović Dobrijević

Buka

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close