Kao što je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije 2017., Komisija je danas donijela strategiju za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom”, kojom se potvrđuje europska budućnost regije kao geostrateško ulaganje u stabilnu, jaku i ujedinjenu Europu koja se temelji na zajedničkim vrijednostima. U njoj se navode prioriteti i područja u kojima je potrebna veća zajednička suradnja te posebni izazovi s kojima se zapadni Balkan suočava, posebice potreba za temeljnim reformama i dobrosusjedskim odnosima. Vjerodostojna perspektiva proširenja zahtijeva stalna nastojanja i trajne reforme. Napredak na europskom putu objektivan je proces koji se temelji na zaslugamate ovisi o konkretnim rezultatima svake zemlje.
Danas je Europska komisija najavila šest vodećih inicijativa odnosno posebnih mjera koje će EU poduzeti sljedećih godina kako bi dao potporu transformaciji zapadnog Balkana u područjima od zajedničkog interesa. Inicijative obuhvaćaju jačanje vladavine prava, veću suradnju u području sigurnosti i migracija uz pomoć zajedničkih istražiteljskih timova i europske granične i obalne straže, širenje energetske unije EU-a na zapadni Balkan te smanjenje troškova roaminga i uvođenje širokopojasnog interneta u regiji. U strategiji se također naglašava da EU treba biti spreman prihvatiti nove članice kada one ispune kriterije.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je:„Ulaganje u stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana zapravo je ulaganje u sigurnost i budućnost naše Unije. Iako za vrijeme ovog mandata neće biti novog proširenja, Europska komisija danas ucrtava europski put za zapadni Balkan. Uz snažnu političku volju, konkretne i održive reforme te konačno rješenje sporova sa susjedima, zemlje zapadnog Balkana mogu napredovati na svojem europskom putu. Uspjeh će ovisiti o njihovim objektivnim zaslugama. Europska komisija bit će stroga, ali poštena. Krajem ovog mjeseca otputovat ću u zemlje zapadnog Balkana s jasnom porukom: nastavite provoditi reforme, a mi ćemo nastaviti podupirati vašu europsku budućnost.”
Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je:„Zapadni Balkan dio je Europe: dijelimo zajedničku povijest, zemljopisni prostor i kulturnu baštinu te iste mogućnosti i izazove, kako danas tako i u budućnosti. Bliskija suradnja u zajedničkom nam je interesu kako bismo našim građanima zajamčili gospodarski i društveni razvoj te sigurnost. Ova strategija pokazuje kojim putem moramo ići kako bi svih naših šest partnera jednom zauvijek prevladalo prošlost te kako bismo svi mi osigurali da proces približavanja zapadnog Balkana EU-u bude trajan i da se nastavi ponovno ujedinjenje kontinenta. Ova strategija svima pruža zajedničku, jasnu, nedvojbenu, vjerodostojnu i konkretnu perspektivu za europsku integraciju svakog od naših šest partnera. Sljedeći mjeseci neće biti samo intenzivni, već i ključni za osiguravanje da se ova jedinstvena povijesna prilika iskoristi.”
Povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn naglasio je: „Danas potvrđujemo da su vrata naše Unije otvorena zapadnom Balkanu, koji je već okružen EU-om, te da je naša ponuda iskrena. Novim pristupom, potpomognutim konkretnim mjerama, jačamo proces proširenja koji zahtijeva vjerodostojna nastojanja i reforme, posebice kako bi se ojačala vladavina prava. Moramo raditi u korist građana.”
Usmjeravanje na uvjerljive reforme i pomirenje
Kako bi ispunile kriterije za članstvo u EU-u,ali i u vlastitom interesu, zemlje zapadnog Balkana trebaju provestisveobuhvatne reforme u ključnim područjima. Vladavinu prava, temeljna prava i upravljanjemora se znatno ojačati. Pravosudne reforme, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te reforma javne uprave moraju donijeti stvarne rezultate te se funkcioniranje demokratskih institucija treba ozbiljno poboljšati. Gospodarske reforme moraju se odlučnonastaviti kako bi se moglo pozabaviti strukturnim slabostima, niskom razinom konkurentnosti i visokom stopom nezaposlenosti.
Sve zemlje moraju senedvosmisleno obvezati, i riječju i djelom, na prevladavanje naslijeđa prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, posebice graničnih sporova, znatno prije pristupanja Europskoj uniji.Potreban je sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi oni mogli napredovati na svojem europskom putu.
Šest vodećih inicijativa za potporu transformaciji zapadnog Balkana
EU je već sada najvažniji donator i ulagač u regiju te najvažniji politički partner zapadnog Balkana. EU je i najveći trgovinski partner zapadnog Balkana s ukupnim godišnjim opsegom trgovine od 43 milijarde eura (2016.). Europska komisija danas iznosi šest vodećih inicijativa kojima će se naša suradnja u brojnim područjima poboljšati te će se poduprijeti proces transformacije na zapadnom Balkanu. Te vodeće inicijative odnose se na posebna područja od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, društveno-gospodarski razvoj, prometnu i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne mjere u tim područjima predviđaju se za razdoblje od 2018. do 2020.
Za ostvarenje strategije za zapadni Balkan i potporu nesmetanoj tranziciji u članstvo neophodno je odgovarajuće financiranje. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva. Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan, uz gotovo devet milijardi eura u razdoblju2007. – 2017.
Daljnji koraci na europskom putu
Politika proširenja EU-a mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje Unije do 2025., kako je predsjednik Juncker naveo u svojemgovoru o stanju Unije u rujnu 2017. i Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Iako bi EU mogao imati više od 27 članica,, dinamika napretka svih zemalja zapadnog Balkana na njihovu europskom putu temelji se na njihovim zaslugama i brzini, ovisno o ostvarenim konkretnim rezultatima. Ustrategiji se objašnjavaju koraci koje Crna Gora i Srbija moraju poduzeti kako bi dovršile proces pristupanja u perspektivi 2025. Dok bi ih ostale zemlje mogle sustići, Crna Gora i Srbija jedine su dvije zemlje s kojima su pregovori o pristupanju već u tijeku. Ta će perspektiva u konačnici ovisiti o snažnoj političkoj volji, provedbi stvarnih i održivih reformi te o konačnom rješenju sporova sa susjedima.
Sve zemlje zapadnog Balkana imaju priliku napredovati na svojem europskom putu. Komisija ocjenjuje sve zemlje pošteno i objektivno na temelju njihovih zasluga i brzine kojom ostvaruju napredak. Albanija i bivša jugoslavenska republika Makedonija ostvaruju znatan napredak na svojem europskom putu i Komisija je spremna pripremiti preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju na temelju ispunjenih uvjeta. Komisija će početi pripremati Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovineza članstvo nakon primitka sveobuhvatnih i potpunih odgovora na njezin upitnik. Uz stalna nastojanja i angažman Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidat za pristupanje. Kosovo ima priliku za održivi napredak primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i za napredak na svojem europskom putu kada to objektivne okolnosti dopuste.
Politička predanost čelnika zemalja regije
Mnogo je posla pred zemljama regije kako bi mogle ispuniti uvjete i kriterije za članstvo u EU-u. U strategiji se naglašava da čelnici zemalja regije ne smiju imati nedoumice u pogledu svoje strateške orijentacije i predanosti. Oni su ti koji u konačnici moraju preuzeti odgovornost za to da ovu povijesnu priliku pretvore u stvarnost.
Pripreme EU-a za nove članice
EU treba iz institucionalne i financijske perspektive. biti spreman za nove članove obitelji kada oni ispune uvjete. Prije proširenja Unija mora biti jača, čvršća i učinkovitija. Kako bi se osiguralo učinkovito donošenje odluka, u područjima politike u kojima je to već predviđeno trebamo početi primjenjivati glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću. Osim toga, Europska komisija predstavit će mogućnosti za daljnje povećanje primjene glasovanja kvalificiranom većinom u trećem tromjesečju 2018., kako je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije 2017.
Potreban je i učinkovitiji sustav kako bi se riješile sustavne prijetnje vladavini prava ili kršenje vladavine prava u državama članicama EU-a, a inicijativa Komisije u tom pogledu očekuje se u listopadu 2018.
Osim toga, potrebno je uspostaviti posebne aranžmane kako bi se osiguralo da buduće države članice ne mogu blokirati pristupanje drugih zemalja kandidatkinja sa zapadnog Balkana.
(Vijesti.ba)
