Slika “Magdalena” nalazi se na Interpolovoj listi ukradenih umjetnina.
Gotovo godinu dana od medijskih naslova “Magdalena se uskoro vraća kući”, slika još nije vraćena u Bosnu i Hercegovinu.
Ova umjetnina sa statusom nacionalnog spomenika nestala je iz te zemlje tokom ratnih 90-ih, a prema podacima dostupnim Radiju Slobodna Evropa (RSE) i dalje se nalazi u Srbiji.
Akt žene “Magdalena” izrađen u tehnici ulja na platnu, datira iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o djelu bosanskohercegovačkog slikara Đoke Mazalića, čije su slike, kao rezultat 50-godišnjeg stvaralaštva, danas dio muzejskih i galerijskih postavki, kao i privatnih kolekcija.
Slika “Magdalena” se od 2018. godine nalazi na Interpolovoj listi ukradenih umjetnina, gdje je evidentirana kao dio privatne zbirke bosanskohercegovačkog kolekcionara Envera Mulabdića.
Iz ureda Interpola u BiH za RSE kažu da su aktivnosti na vraćanju slike pokrenute 2007. i da je “postupak u toku”, ne precizirajući šta se konkretno poduzima, niti gdje se “Magdalena” trenutno nalazi.
Također tvrde da je jedan od modaliteta za njen povrat iz Srbije da nadležni organi Bosne i Hercegovine diplomatskim putem upute zamolnicu, u skladu sa postojećim procedurama.
Šutnja institucija
Mazalićeva “Magdalena” je proteklih godina predstavljana publici na izložbama u susjednoj Srbiji, među ostalim, u Novom Sadu, a reakcije institucija BiH nije bilo, unatoč apelima vlasnika da bi morala biti vraćena kao nacionalni spomenik pod najvećim stepenom zaštite države.
“Imao sam pouzdane informacije da je slika u decembru bila u policiji u Srbiji. No, do danas nema nikavog pomaka. Neću dići ruke, ali takvo je stanje za nepovjerovati”, kaže za RSE njen vlasnik, kolekcionar iz Bihaća Enver Mulabdić.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nisu odgovorili na nekoliko ponovljenih upita RSE o tome da li je slika izuzete i gdje se trenutno nalazi, dok su iz Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal Srbije za RSE naveli da nisu uključeni u ovaj slučaj.
Odgovora na pitanje imaju li informacije o tome gdje se nalazi slika i da li postoje inicijative za njeno vraćanje u BiH, također, nije bilo ni iz Ministarstva kulture Srbije.
Šta je BiH uradila da vrati sliku?
Na upit šta su do sada poduzeli da slika bude vraćena u Bosnu i Hercegovinu, te da li su ovo pitanje pokušali riješiti diplomatskim putem, za RSE nisu odgovorili ni iz Predsjedništva BiH, kao ni Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su, pak, naveli da nisu poduzimali ništa, ističući da ih za to nisu zadužili Vijeće ministara i Parlament Bosne i Hercegovine.
“Nemamo zvanična saznanja gdje se trenutno nalazi slika ‘Magdalena’. Kada je riječ o borbi protiv krijumčarenja umjetničkim djelima, ono se smatra krivičnim djelom i nadležne su agencije za provođenje zakona i Interpol”, naveli su iz Ministarstva civilnih poslova.
Vijest o povratku “Magdalene” mediji u Bosni i Hercegovni su u decembru prenijeli nakon što je to, objavom na društvenim mrežama, najavio bosanskohercegovački parlamentarac Saša Magazinović.
“Magdalena bi uskoro trebala doći kući. Trenutno je kod policije u Srbiji. Toliko vam za sada mogu reći. Sljedeći koraci su na Interpolu, policijskim strukturama u BiH i Srbiji, institucijama”, napisao je u decembru Magazinović na Facebooku.
Magazinović za RSE nije želio govoriti o tome zašto slika do danas nije vraćena i kakve informacije o njenom povratku je imao.
Inače, on je proteklih godina nekoliko puta upozoravao na inertnost bh. institucija, koje ne reagiraju iako je, kako tvrdi, poznato da je slika u Srbiji, gdje je izlagana pod imenom “Magdalena pokajnica”.
Država nema podatake o nestalim umjetninama
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu bazu podataka o umjetninama koje su nestale iz zemlje, tokom ratnih 90-ih ili nakon rata.
Jedinu evidenciju vodi Centar za ukradene umjetnine iz Tuzle, u čijoj bazi se nalaze 188 djela koja su nestala ili su ukradena iz BiH.
Među njima je i “Magdalena”, koja je, prema podacima ove organizacije, nestala iz Bosne i Hercegovine 1993. godine, što je zvanično prijavljeno policiji u junu 2006.
“Nije mi jasno zašto se i dalje odugovlači s povratkom djela za kojim je Interpol raspisao potragu”, kaže za RSE Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama.
U Centru, također, tvrde da imaju saznanja da je sliku izuzela policija u Srbiji i da se nalazi u jednom od muzeja u toj zemlji koji bi trebao utvrditi njenu autentičnost.
“Imam pouzdane informacije da je krajem decembra prošle godine predana od određene osobe Službi za borbu protiv organizovanog kriminala u Beogradu”, kaže Jusufović, ističući da je, prema njegovim informacijama, nakon toga to postala nadležnost Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal Srbije.
Na upit da li rade vještačenje slike, iz Narodog muzeja Srbije su RSE uputili na nadležne organe ističući da nemaju “ovlašćenja da daju ovakvu vrstu informacija”.
Kako je nestala ‘Magdalena’?
Kolekcionar Mulabdić kaže za RSE da je sliku “Magdalena” kupio 1984. u Beogradu.
Bila je u umjetničkoj zbirci koju je tokom proteklog rata povjerio susjedu na čuvanje, nakon što je julu 1992. s porodicom protjeran iz Bosanskog Novog (danas općina Novi Grad op.a.).
“Nismo očekivali da će rat dugo trajati. No, susjed je pokupio moje i svoje stvari i otišao u Novi Sad i nije se vratio”, kazao je za RSE.
Po povratku iz izbjeglištva iz Njemačke 1998. godine, Mulabdić tvrdi da nije uspio da sliku vrati, kao ni još tri umetnička djela iz svoje kolekcije. Nestanak je policiji prijavio 2006. godine.
“Preko prijatelja sam saznao da su sve kod istog čovjeka u Novom Sadu, koji, sad, tvrdi da sam njima platio izlazak iz grada. Hoće da se unedogled tužimo, a nema institucionalnog rješenja”, kaže Mulabdić.
Kolekcionar iz Novog Sada negira
U proteklih 30 godina, slika “Magdalena” je bila dio kolekcije Đure Popovića iz Novog Sada, te je u tom gradu izlagana pod imenom “Magdalena pokajnica”.
Popović je u dosadašnjim istupima negirao da je slika ukradena tokom rata, tvrdeći da mu je prodana.
Popović je, također, u izjavi za RSE u decembru prošle godine potvrdio da su mu pripadnici Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije oduzeli sliku.
No, rekao je da to nije prvi put da je predmet istrage i da očekuje da će, kao i prethodno, biti vraćena.
“Trenutno se nalazi u istoj instituciji koja mi je vratila sliku 12. januara 2006. Već je ranije dokazano da nije ukradena, a mediji u BiH su lažno izvještavali građane da se slika vraća”, kazao je Popović u decembru za RSE.
Popović nije odgovorio na ponovljeni upit RSE gdje se, godinu poslije, nalazi “Magdalena”, te da li mu je, u međuvremenu, vraćena.
Fotografija ovog Mazalićevog djela nalazi se od februara na naslovnoj stranici njegovog Facebook profila, a u opisu stoji da se radi o djelu “Magdalena pokajnica (Prolaznost)”.
Komisija se ne oglašava
Zbirka umjetnina, u vlasništvu porodice Mulabdića, u kojoj je i “Magdalena”, proglašena je 2014. nacionalnim spomenikom BiH, odlukom državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
U toj komisiji nisu bili dostupni za razgovor o činjenici da je, unatoč tome što joj je statusom nacionalnog spomenika formalno zagarantiran visoki stepen zaštite, “Magdalena” i dalje izvan BiH.
“To znači da nismo postigli suglasnost”, objasnio je razloge šutnje za RSE Faruk Kapidžić, predsjedavajući Komisije, koja je inače sastavljena od tri člana – iz reda bošnjačkog, sprskog i hrvatskog naroda.
Amra Hadžimuhamedović, nekadašnja članica te komisije, kaže za RSE da bi u ovim slučajevima trebala reagirati država.
“Praktično bi trebalo pokrenuti međudržavni postupak. Hrvatska je to uradila sa Srbijom, a to se obično pokreće na razini ministarstava vanjskih poslova, pa se onda formira međudržavna komisija za utvrđivanje djela koja su iznesena iz tih država”, kaže ona.
Takva, komisija, kao niti ona koja bi bila formirana sa ostalim državama bivše Jugoslavije, kako kaže, nikada nije formirana, iako su to učinile Hrvatska i Srbija koje su se ozbiljno bavile ukradenim umjetninama.
“Hrvatska je za sve crkve napravila potpunu evidenciju inventara i onoga što je u ratu izneseno. Ne znam da li je kod nas u pitanju da državu nije briga ili je to rezultat politika namjernog razaranja države, ili su pak državne institucije potpuno nekompetentne i impotentne. Možda je kombinacija svega i očigledno da odgovornosti nema”, kaže ona.
Tokom i nakon rata devedesetih, iz Bosne i Hercegovine je, prema procjenama, nestalo hiljade umjetničkih djela, a deseci njih su ukradeni iz Umjetničke galerije BiH u Sarajevu.
Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije, kaže za RSE da su početkom rata iz te ustanove nestale 42 ikone i dva djela švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera, koji je stvarao krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
“Niko nije izvana upadao u galeriju, tako da se pretpostavlja da su to odnijeli naši uposlenici koji su tokom rata napustili BiH”, kaže Krsmanović, ističući da je Galerija uspjela tokom rata sačuvati više od 6.500 djela.
Tri decenije, kako kaže, Umjetnička galerija, nema nikavih informacija gdje bi se mogla nalaziti ukradena umjetnička djela, iako je nestanak prijavljen policiji i Interpolu.
“Uvjerena sam da će Hodlerova djela kad-tad biti vraćena. Vrijedna su i moraju se negdje pojaviti, ukoliko eventualno nisu uništena. Što se tiče ikona, tu je situacija teža, jer su one prilično slične jedna drugoj. S obzirom na karakter rata u bivšoj Jugoslaviji, njihov put bi mogao biti prema istoku, pa možda i do Rusije, no to su sve prepostavke”, kaže Krsmanović.
Tokom ratnih godina, bili su brojni primjeri pustošenja muzeja, galerija, privatnih zbirki, te javnih institucija u BiH kada je ukraden veliki broj umjetnina, pretežno slika.
Prema podacima Centra protiv krijumčarenja umjetninama riječ je o više od 180 djela.
Ta baza nastala je na osnovu podnesenih prijava nadležnim institucijama, a pretpostavlja se da je ukupni broj nestalih umjetnina veći, jer nestanak mnogih nikada nije prijavljen.
-
RSE
Reporterka u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
