Žene u politici u Bosni i Hercegovini

Za učešće žena u parlamentima neophodna su tri koraka da bi žene bile izabrane u zakonodavstvo: prvo, moraju odabrati same sebe, zatim ih mora odabrati njihova stranka, te ih finalno moraju odabrati glasači i glasačice.  Prvi korak je neophodan, jer i pored toga što žene predstavljaju preko 50% potencijalnih kandidatkinja u većini država, jako malo ih se kandiduje zbog društvenih ograničenja. (Matland)

Autor: Maja Isović – BUKA

Izvještaj “Stranke, izbori, parlamenti: Žene u politici u Bosni i Hercegovini”, autorke Marine Veličković, razmatra učešće žena u politici u Bosni i Hercegovini i studija je o ravnopravnosti polova na izborima 2010. godine. Ispitivane su tri stvari: pozicija žena na izbornim listama, promjena u poziciji žena na izbornim listama kao rezultat glasanja i prisustvo žena u političkim strankama.

Nakon izbora 2010. godine kada su žene činile 39,39% kandidatkinja na izbornim listama, Izbornim zakonom je podignuta kvota za učešće na 40% 2013. godine i sada je u skladu sa BiH Zakonom o ravnopravnosti polova. Da bi se moglo procijeniti u kojoj mjeri bi ova promjena mogla uticati na izbore 2014. godine, ova studija je istražila izbore iz 2010. godine kako bi se utvrdilo da li će se, eventualno, ukazati šabloni o učešću žena.

Istraživanje obuhvatilo 11 stranki: SDP, SNSD, SDA, SDS, SBB, HDZ BiH, SBiH, HDZ 1990 – HSP, NSRZB, PDP i DNS, bazirano na mjestima koja su osvojili ili u Parlamentarnoj skupštini BiH ili u entitetskim parlamentima

“Utvrđeno je da oficijelna brojka po kojoj su 11.95% žena bile nositeljice liste precijenjuje učešće žena, jer je brojka značajno niža među strankama koje su osvojile mjesta. Dalje, tek oko 20.3% žena na izbornim listama za Parlamentarnu skupštinu BiH su bile na višem rednom broju nego što to zakonski propis zahtjeva, a brojka je još niža za entitetske parlamente. Također je pokazano da žene završe na još nižim pozicijama kao rezultat glasanja, pri čemu je SBB bila jedina iznimka”, ističe se u ovom izvještaju.

Neki od zaključaka u ovom izvještaju su: najveći procenat žena navedenih na listi više no što to zakonski propisi nalažu je u Parlamentarnoj skupštini BiH (20.03%), zatim u Parlamentu FBiH (17.2%), a najniži je u Narodnoj skupštini RS (12.16%);

“Entitetski parlamenti su imali viši procenat žena nositeljica listi. Pored toga što su od samog početka neravnomjerno raspoređene na izbornim listama,žene su spale na još niže pozicije kao rezultat izbora. SBB je jedina stranka na čijim listama su žene nakon izbor a bile bolje plasirane. SDP ima najviši procenat žena u svojim izvršnim organima, dok SDA ima najniži”, stoji u analizi.

Autorka studije tvrdi da politički sistem u Bosni i Hercegovini ne može postići jednakost polova kroz čisto formalistički pravni pristup kakav je korišten do sada.

“U visoko patrijarhalnim društvima koja preferiraju uglavnom muškarce, kombinacija zatvorenih listi i kvota bi mogla biti povoljnija za žene, međutim, u BiH je razlika statistički nebitna (sa zatvorenih listi izabrano je 25% žena, a sa otvorenih 24 % ). U Bosni i Hercegovini liste su potpuno otvorene za mjesta na nižim nivoima vlasti (lokalnim i kantonalnim), a poluzatvorene na entitetskom i državnom nivou gdje je oko 70% mjesta otvoreno, a 30% se koristi da bi se postigla proporcionalna etnička reprezentacija”, ističe se u studiji.

Napominje se da su na izborima 2010. od 8.242 kandidata/kinja 3.052 su bile žene, sačinjavajući 36,82% svih izabranih, čime se nastavlja polagani uzlazni trend od 35% 2002. godine, do 36,2% 2006. godine.

“Na listama za Parlamentarnu skupštinu BiH bilo je 39.39% kandidatkinja, što je nadmašilo zakonski propis od obaveznih 30% (koji je podignut na 40% tek u martu 2013. godine). Brojke su slične na listama za Parlament FBiH (38,83%) i Narodnu skupštinu Republike Srpske (38,39%)”, objašnjava se u ovoj analizi.

 

Foto: Narodna skupština RS
Na izborima 2010. godine, žene su bile nositeljice listi u 11,95% slučajeva ukupno i 14,29% u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“SBB je jedina stranka u kojoj su se kandidatkinje na listi pomjerile prema gore tokom izbora. Iako je promjena samo za 1/5 mjesta, ona je značajna, s obzirom da je SBB ujedno i jedina stranka (od onih uključenih u istraživanje) u kojoj su sve kandidatkinje bile na najnižim zakonski određenim pozicijama na izbornim listama za Parlamentarnu skupštinu BiH, a to nije uticalo na njihov krajnji uspjeh, ukazujući da preference glasačkog tijela mogu biti promijenjene rodno osviještenim izbornim strategijama. SDA i SDP su obje zabilježile značajne padove, u kojima su kandidatkinje spale skoro cijelo mjesto na SDA listama, te preko pola mjesta na SDP-ovim. Bitno je napomenuti da nije bilo listi na kojima se pozicija SDA kandidatkinja poboljšala.”, objašnjava se u analizi.

Dodaje se da su PDP i SDS zabilježile najoštrije padove. Kada govorimo o prisustvu žena u strankama SDP ima najviši procenat žena u svojim izvršnim organima, dok SDA ima najniži.

“Ako se uzme u obzir odsustvo žena na većini rukovodećih pozicija u strankama i u stranačkim izvršnim organima, kao i činjenica da čak i u onim strankama koje imaju ispunjene zakonske kvote gdje žene rijetko premaše dati cilj za više od nekoliko procenata, može se izvući tvrdnja da je nepovoljnija pozicija žena u odnosu na muškarce tokom predizbornog i izbornog perioda posljedica njihovog nedovoljnog prisustva u strankama, ili tačnije, posljedica toga što još uvijek nisu dosegle neophodnu kritičnu masu potrebnu za značajnu promjenu”, ističe se u analizi.

POLITIČARKE U MEDIJIMA

Agencija za ravnopravnost s polova je sprovela istraživanje na temu medijske reprezentacije žena tokom predizbornog perioda 2010. godine. Utvrdila je da su od oko 1,130 imena objavljenih u medijima od 15. do 30. septembra 2010. godine samo oko 12% bile žene. Pored toga što su žene bile znatno manje prisutne, većinom su se njihova imena pojavljivala u drugoj polovini članaka i bez citata, čime su ograničene na imena, a ne mišljenja.

“’Ženski problemi’ ponovo, generalno, nisu bili pokriveni i kandidatkinje nisu pitali specifično o tome. Objavljene fotografije su predstavljale žene kao pasivne ili atraktivne volonterke ili posmatračice političkih događanja, a ne aktivne učesnice. Mediji uglavnom nisu koristili rodno primjeren jezik. Kada se učešće žena u predizbornim debatama uporedi sa učešćem muškaraca, iznosi nevjerovatnih 6,66%. Sve ovo upućuje na nizak nivo prisustva žena u medijima u predizbornom periodu, što utiče na preference biračkog tijela. U visoko patrijarhalnom društvu, kakvo je bosanskohercegovačko, mediji treba da razbiju sliku žena kao pasivnih posmatračica i prikažu ih vjerodostojnije – kao aktivne učesnice u u stranačkom i političkom životu”, stoji u analizi.

U zaključku analize stoji da kada žene odaberu same sebe i odluče da žele da se kandiduju, suoče se sa preprekama kao što su duboko partijarhalni stavovi stranaka i hijerarhije koje su napravili i održavaju muškarci.

“Čisto legalistični pristup koji se koristi od 1998. godine je bio uspješan u povećavanju broja žena na izbornim listama, ali ne i u parlamentima, na isti način na koji su svojevoljne stranačke kvote bile uspješne u dovođenju žena u izvršne organe, ali ne i na pozicije sa kojih mogu uticati na program stranki. Da bi se ovo promijenilo, potrebna je promjena u političkoj kulturi koja se može ostvariti s promjenom dvije stvari”.

Prvo, stoji u analizi, potrebno je podizanje svijesti o ravnopravnosti polova na državnom nivou, koje treba da bude značajnije nego samo pridržavanje Zakona oravnopravnosti polova. Od formalnog uključivanja rodno osviještenog jezika u školama, do poučavanja ofeminizmu, obrazovni sistem treba da se oslobodi zastarjelih društvenih stavova koji još uvijek preživljavaju i koji postavljaju ženu kao objekat, pasivnu posmatračicu i manje sposobnu za inicijaciju promjene.

“Drugo, stranke treba da pristupe rodnoj ravnopravnosti suštinski – tako što će svoje programe učiniti alatima za osnaživanje žena, a ne izvorima dodatnih ograničenja, tako što će osigurati da se glasovi žena čuju, a ne samo broje i da će žene imati podjednaku šansu da budu izabrane”, zaključuje se u ovoj studiji.

 

 

Vezan tekst

Žene u BiH nisu ravnopravne ni u zakonodavnoj, ni u izvršnoj vlasti

 

Više tekstova o rodnoj ravnopravnosti možete pročitati u našoj rubrici ŽENSKA PRAVA