Zemaljski muzej ponovo otvara vrata

Simboličnim skidanjem dasaka s vrata, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – poslije sramotnog zatvaranja 4. oktobra 2012. godine – u utorak će ponovo biti otvoren za javnost.

Za najstariju naučnu i kulturnu instituciju u BiH nađeno je finansijsko rješenje, a paralelno će se rješavati i pravno pitanje.

Dogovoreno je da nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, od opštinskih do državnih, izdvajaju sredstva u budžetu za finansiranje Muzeja, te ostalih šest institucija kulture koje od 1995. godine nemaju riješen pravni i finansijski status. Riječ je o hramovima kulture koji su prije dvije decenije, odnosno prije rata u BiH, uživale status državnih, čime su bile direktno finansirane iz budžeta (Zemaljski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijski muzej BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH).

“U utorak u 13 časova u Ministarstvu civilnih poslova BiH potpisaćemo memorandum o finansiranju i preuzimanju dugova sedam institucija kulture od državnog nivoa. Istog dana u 14 časova zvanično će biti otvorena vrata Zemaljskog muzeja. Dogovor je da svi nivoi vlasti, negdje od 15 do 20 potpisnica memoranduma, se obavežu da će obezbijediti sredstva u budžetu za finansiranje svih sedam institucija, kao i vraćanje dugova koji su nastali u protekle tri godine”, navodi Samer Rešidat, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo (član stranke Demokratska fronta – DF).

Inicijativu o otvaranju Zemaljskog muzeja BiH podržao je državni ministar civilnih poslova Adil Osmanović (član Stranke demokratske akcije – SDA). Za funkcionisanje sedam institucija kulture od značaja za BiH, na godišnjem nivou treba izdvojiti oko 4,5 do 5 miliona maraka (više od 2,3 miliona eura).

“Zemaljski muzej je u dugovanjima od tri miliona maraka. Ako tome pridodate ostalih šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, ukupan dug je negdje oko 4,5 miliona maraka. To je otprilike cjelokupna budžetska godina, odnosno iznos potreban za finansiranje tih institucija, za koji danas postoji minus”, navodi Osmanović za RSE.

U namjeri stabilizacije stanja u Zemaljskom muzeju BiH, pa i u ostalih šest institucija kulture, nadležni organi će formirati privremeni upravni odbor čiji će zadatak biti da u narednih godinu ili dvije godine definiše način na koji će se Muzej finansijski osnažiti.

“Naš je zadatak da kroz menadžerske funkcije i kroz jedan plan obezbijedimo dio sredstava koje će omogućiti da se Muzej samofinansira. Dakle, Zemaljski muzej će jedan dio novca potreban za njegov rad obezbjeđivati kroz ulaznice, programe, ili organizacije prijema ambasada ili posjeta osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine”, ističe Rešidat.

Buđenju svijesti o tome zašto je Zemaljski muzej BiH potreban svim Bosancima i Hercegovcima pomogla je akcija “Ja sam Muzej”. Aktivisti Udruženja “Akcija” su od početka avgusta do druge sedmice septembra organizovali svakodnevne dežure u Muzeju na kojima je učestvovalo više od 3.000 bh. građana.

Velika građanska akcija, koja je startala izložbom portreta radnika Zemaljskog muzeja BiH, simbolično će biti okončana u utorak 3D video mapping projekcijom na fasadi glavne zgrade Muzeja. Ova projekcija još jedan je od načina na koji se želi odati počast radnicima-čuvarima Muzeja koji su brigom o eksponatima i zgradi omogućili ponovno otvorenje Zemaljskog muzeja BiH.

Pravni vakuum i indolentnost

Već 20 godina su sedam ustanova kulture, među kojima i Zemaljski muzej BiH, u pravnom vakuumu. Do 2010. ove institucije primale su grant državnog Ministarstva civilnih poslova i tako isplaćivale plate uposlenicima, te pokrivale režijske troškove. Međutim, odlukom Ministarstva i tadašnjeg njegovog čelnikaSredoja Novića, inače člana Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od 2011. grant je izmijenjen i služi jedino za projekte.

Podsjetimo da je 2009. godine Ministarstvo civilnih poslova BiH, u čijem je resoru oblast kultura, poslalo na adrese 13 nadležnih ministarstava kantona, entiteta i Brčko distrikta “Nacrt zakona o ustanovama kulture od značaja za BiH” i zatražilo njihovo mišljenje.

Uslov da dokument krene u dalju proceduru je da ga svi prihvate, što se nije desilo. Mediji su pisali da je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odbilo navedeni Nacrt zakona.

Taj prefiks Zemaljskog muzeja – bosanskohercegovački – budući da je ustanova bila na državnoj razini do 1992. godine, očito smeta pojedinim političarima.

Bez pravnog statusa, upravnih odbora, sa manjkom u sredstvima i kadrovima, teško je i zamisliti kako su se Zemaljski muzej BiH, kao i ostalih šest institucija kulture, održao svih ovih godina finansirajući se od dobijenih grantova i poneke donacije, što je nestabilna osnova za njegovo djelovanje.

Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, kao i botanički vrt Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine baštine neprocjenjivu građu svih ovdašnjih naroda – oko četiri miliona eksponata.

Tu je i najvrjedniji artefakt – Sarajevska Hagada. Američki list New York Times je vrijednost ovog srednjovjekovnog jevrejskog ilustrovanog kodeksa porijeklom iz Španije procijenio na čak 700 miliona dolara.

Muzej je međunarodno poznat i zbog arhitektonskog zdanja čiji je autor čuveni češki arhiteka Karlo Paržik (Karel Pařík).

Preživio je smjene carstva i vlada, oba Svjetska, kao i rat devedesetih godina prošlog vijeka. Međutim, Zemaljski muzej BiH danas se teško nosi sa indolentnim ponašanjem bh. političara.