Bosna i Hercegovina 30 godina poslije rata nema zvanične podatke koliko je djece rođeno nakon silovanja. Procjene su da se radi o broju u rasponu od 2.000 do 5.000 djece, a to su podaci sa kojima raspolaže Udruženje „Zaboravljena djeca rata“.
Federacija BiH tek je početkom ovog mjeseca usvojila Zakona o civilnim žrtvama rata, kojim su prvi put pravni status dobila djeca koja su u ratu rođena nakon čina silovanja. Ovaj zakon djeci rođenoj iz čina silovanja u FBiH omogućava prednost kod korištenja zdravstvenih usluga, povoljnije uslove školovanja do 35. godine, prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje.
– Pravno priznavanje djece rođene kao posljedica ratnog seksualnog nasilja je revolucionaran politički i pravni korak napravljen od strane organa vlasti FBiH, što je rezultat borbe našeg Udruženja za pravnu i društvenu vidljivost ove djece, a u kojoj je neprestana podrška raznih organizacija civilnih žrtava rata širom BiH bila prisutna, kao i podrška pojedinaca koji su svoju stručnost iz raznih oblasti relevantnih za ovu tematiku, nesebično pružili u mapiranju potreba ove kategorije. Nakon 30 godina pravne nevidljivosti, ukinuta je diskriminacija s kojom su djeca rođena iz čina ratnog silovanja bila suočena – kazali su za Preporod.info iz Udruženja „Zaboravljena djeca rata“
Navode da je odsustvo pravnog priznanja djece rođene kao posljedica rata rezultiralo stigmatizacijom ove kategorije, a što je, nažalost, doprinijelo da otežavajuće okolnosti u životima ovih mladih ljudi budu još intenzivnije.
– Usvajanje Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, prema kojem su, kao posebna kategorija, prepoznata djeca rođena iz čina ratnog silovanja, osiguralo je zaštitu ove kategorije u oblastima zapošljavanja i osposobljavanja za rad, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite, te pravo na psihološku i pravnu pomoć. Činjenica da djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja nisu bila prepoznata u bilo kojim pravnim aktima države BiH, svjedoči tome da se pažnja nije posvećivala ovoj kategoriji. Zvanični podaci o broju djece rođene iz čina silovanja ne postoje. Upravo ova situacija i činjenica govori o tome koliko je država brinula o ovoj kategoriji ljudi koja danas u 2023. godini još uvijek u punom kapacitetu ne uživa demokratske vrijednosti i vrijednosti ljudskih prava – stava su u u ovom Udruženju.
Ovo udruženje s radom je počelo prije osam godina i od tada javno govori o istini bosanskohercegovačkog društva i počinjenim ratnim zločinima za koje mnogi nisu odgovarali.
Dodaju da je borba koju vode usmjerena ka društvu jednakih vrijednosti, a ona se ogleda u transparentnom radu i saradnji sa svim akterima čija je nadležnost implementacija najviših pravnih akata države Bosne i Hercegovine.
– Transgeneracijska trauma je nažalost često breme koje nose djeca preživjelih, a posebnu pažnju zaslužuju djeca rođena kao posljedica silovanja u ratu. Ovaj međugeneracijski učinak seksualnog nasilja povezanog sa sukobima mora se hitno prepoznati i riješiti. U općenitom nedostatku specifičnih, ciljanih nacionalnih i međunarodnih politika i zakona koji bi se bavili našim potrebama, rizici i štete vjerojatno će se umnožavati i pojačavati tokom života djece. Izgubljeno djetinjstvo postaje nesigurna odrasla dob, a pravo na ljudska prava postaju iluzija i ovome moramo stati u kraj, zbog sebe i budućnosti. Dužni smo ovaj svijest ostaviti boljim mjestom iza sebe, jer evo mi kao kategorija, mi kao mladi ljudi svjesni smo koliko je teško graditi vlastiti život kada ti historija ostavi monstruozno teške posljedice ratova i disbalansa u etničko i građanskom – poručili su iz ovog Udruženja.
Prema određenim procjenama, iako zvaničnih podataka nema, tokom rata je silovano između 20.000 i 50.000 žena.
(A.N./Preporod.info)
