Pandemija COVID-19 je završena. Za Bosnu i Hercegovinu to, pak, ne znači i kraj problema, jer ne uspijeva da vrati novac za vakcine koje je nabavljala u toku pandemije.
Ova zemlja je među posljednjima krenula u nabavku vakcina protiv korona virusa. To su radili njeni entiteti, jer država nema nadležnost u oblasti zdravstva.
U jedinoj državnoj nabavci preko COVAX mehanizma uplaćeno je oko 13 miliona dolara za 1.23.000 vakcina. Ugovor je potpisan u septembru 2020. godine, a prve doze vakcine preko COVAX mehanizma stigle su u martu 2021. godine na aerodrom u Sarajevu.
COVAX je inače najveći svjetski program za razmjenu vakcina protiv COVID-19, kojeg je vodila Globalna alijansa za vakcine (GAVI) zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Bosni i Hercegovini je od te 2021. godine iz ovog programa isporučena tek trećina.
Globalna alijansa za vakcine (GAVI) je u januaru ove godine obavijestila BIH da ne može više da isporučuje vakcine, zbog čega BiH potražuje novac u vrijednosti neisporučenih vakcina.
GAVI traži da BiH plati “izlaznu naknadu” koja podrazumijeva njihove troškove u tom procesu, na šta Bosna i Hercegoovina ne pristaje.
U Alijansi nisu odgovorili koliki je iznos te naknade.
Naknada bi, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu civilnih poslova, BiH koštala oko 1.7 miliona dolara.
Iz GAVI u odgovoru RSE nisu pojasnili zbog čega nisu isporučili vakcine.
Kakav odgovor sprema BiH?
Bosna i Hercegovina ima mogućnost da pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Hagu. Da bi to uradila neophodno je da to Pravobranilaštvu BiH naloži Savjet ministara BiH.
Mlađan Madić, glavni pravobranilac BiH, kaže za RSE da još nije usvojen taj zaključak u Savjetu ministara BiH. Na upit šta bi značilo pokretanje arbitraže, on odgovara:
“To bi značilo proces od pet do šest godina, pošto sam ja radio tri arbitraže, pa znam. To vrlo košta Bosnu i Hercegovinu. Tu su troškovi podnošenja tužbe, pa se moraju platiti sudije, to je vrlo komplikovan proces i zahtjeva puno vremena. Za početak procesa je potrebno oko milion i po evra”, naveo je Mandić za RSE.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH za RSE kažu da se “radi intenzivno” na prijedlogu rješenja, ne definišući da li je pokretanje međunarodne arbitraže jedna od opcija.
Dodaju i kako još nije poznato kada će Savjet ministara BiH zauzeti stav.
“U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, a koja je nastala nakon što nas je GAVI obavijestio da neće dalje vršiti dostavu cjepiva, prinuđeni smo da tražimo najbolje rješenje za BiH. Konsultacije o rješenju koje je prihvatljivo za sve sudionike u procesu su u toku, a uz Ministarstvo civilnih poslova i nadležne vlasti entiteta i Brčko distrikta, kako bi interesi Bosne i Hercegovine bili zaštićeni, uključeno je i Pravobranilaštvo BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova.
U odgovoru se ističe i kako su stalni kontakti i sa predstavnicima GAVI-ja “radi pronalaska najboljeg rješenja” za BiH unutar COVAX mehanizma.
Šta kažu bh. entiteti?
Neisporučene vakcine za BiH bile su tema konferencije ministara u oblasti zdravstva u BiH koja je održana u junu u Sarajevu. Zaključci konferencije nisu poznati.
Prethodno je u februaru Vlada Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta, odbacila prijedlog Sporazuma o prijevremenom raskidu Ugovora o nabavci vakcina koji je ponudio GAVI.
“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je 15. februara uputilo dopis Ministarstvu civilnih poslova BiH kojim je dalo saglasnost da upute informaciju na upoznavanje i odlučivanje Savjetu ministara BiH i preduzmu druge korake u cilju povrata finansijskih sredstava koja su plaćena za nabavku vakcina putem COVAX mehanizma”, navodi se u odgovoru na upit RSE u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Dodaju da je RS putem COVAX mehanizma primila ukupno 109.820 doza vakcina, te da je ugovoreno 400.000 doza, za šta je uplaćeno oko 6,8 miliona maraka (blizu 3,8 miliona dolara).
U Ministarstvu zdravlja drugog entiteta, Federacije BiH, nisu odgovorili na upit RSE o problemu sa vraćanjem novca od GAVI-ja.
Federaciji je trebalo da bude isporučeno 800 hiljada vakcina, za šta je, prema navodima iz Revizorskog izvještaja, uplaćeno više od 13.700.000 maraka (oko 8 miliona dolara).
Od uplaćenih vakcina, Federaciji BiH je isporučeno 218.510 doza.
I u Revizorskom izvještaju se ističe preporuka, da će se “u saradnji sa Pravobranilaštvom BiH poduzeti aktivnosti u dijelu poduzimanja pravnih radnji zbog neisporuke vakcina”.
Iz Brčko distrikta je za RSE rečeno da traže povrat 430.000 maraka (oko 243 hiljade dolara).
Šta kažu u GAVI alijansi?
U GAVI alijansi za RSE navode da je BiH jedna od 73 zemlje koje su sklopile sporazume o obavezama u kojima je navedeno koliko će doza nabavljati putem COVAX-a.
Procedura je podrazumijevala da GAVI sklopi sporazume sa proizvođačima vakcina. U GAVI-ju sada ističu kako su za svoj posao imali “operativne troškove”.
“COVAX se zalaže za pravičnost i GAVI ne zadržava nikakva sredstva, osim stvarno nastalih operativnih troškova. Traženi troškovi izlaza proizvođača su samo za pokrivanje udjela svake zemlje u neizmirenim obavezama prema ugovorima o kupovini”, ističe se u odgovoru na upit RSE.
U GAVI-ju navode i da se COVAX obavezuje da će vratiti sve viškove, “nakon što se svi računi učesnika zatvore i obrade završni računi”.
Nisu odgovorili na upit RSE o iznosu izlazne naknade za BiH, kao ni kako je problem neisporučenih vakcina rješavan sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Kako je sve počelo?
Bosna i Hecegovina je, kao siromašna zemlja, od početka pandemije korona virusa u martu 2020. godina imala otežan pristup tržištu vakcina.
Zbog toga je u septembru iste godine i potpisala ugovor sa GAVI-jem o pristupanju COVAX mehanizmu nadajući se brzoj isporuci.
COVAX je osnovan 2020. godine na početku pandemije kako bi se osigurao jednak pristup vakcinama protiv COVID-19.
U BiH je ukupno stiglo, što donacijama, što kupovinom, preko tri miliona vakcina raznih proizvođača, kako bi se suzbila pandemija.
Prema podacima entitetskih zdravstvenih institucija, prvom i drugom dozom vakcine protiv COVID-19 vakcinisalo se nešto više od 750 hiljada građana BiH.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi 3,5 miliona stanovnika.
Prema posljednje objavljenim podacima Ministarstva civilnih poslova, 16.225 osoba umrlo je u Bosni i Hercegovini od posljedica zaraze korona virusom.
Ukupno je, od početka pandemije zabilježeno više od 400 hiljada slučajeva zaraze. Prema tim podacima, koronom je bilo zaraženo oko 11 odsto stanovnika Bosne i Hercegovine.
U maju ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je da COVID-19 više ne predstavlja “vanrednu globalnu situaciju”.
slobodnaevropa.org
